NAKON što se izlegu u tihim potocima i rijekama, lososi kreću na opasno putovanje prema otvorenom moru, gdje postaju spolno zrele odrasle jedinke. Tijekom milijuna godina generacije mladih lososa migrirale su na velike udaljenosti, ponekad stotine kilometara, iz slatkovodnih sustava prema moru. Danas su suočeni s preprekom koju njihovi preci nisu poznavali - farmaceutskim onečišćenjem koje mijenja njihovo migracijsko ponašanje, piše CNN.

Znanstvenici su nedavno otkrili da lijek klobazam, kada se nakupi u mozgu lososa, dovodi do toga da jedinke brže stignu do mora i lakše savladaju prepreke poput brana. Na prvi se pogled ta promjena može činiti korisnom za losose. No, svaka promjena u prirodnom ponašanju životinja uzrokovana ljudskom aktivnošću, osobito ako uključuje psihoaktivne tvari, ozbiljan je znak za uzbunu, upozoravaju znanstvenici u radu objavljenom 10. travnja u časopisu Science.

Klobazam, koji se često pronalazi u otpadnim vodama, pripada skupini lijekova poznatoj kao benzodiazepini - sedativi koji djeluju na središnji živčani sustav. Koristi se za liječenje epileptičkih napadaja, kratkotrajno za liječenje anksioznosti i kod poremećaja spavanja povezanih s tjeskobom.

Zbog strukturnih i neurokemijskih sličnosti između riba i sisavaca ribe su posebno osjetljive na djelovanje tvari koje utječu na ljudsku neurofiziologiju, rekao je dr. Christopher C. Caudill, profesor na Odjelu za ribarstvo i znanosti o divljim životinjama Sveučilišta Idaho.

"Čovjek dijeli velik dio biološke građe s ribama, naša fiziologija i anatomija zapanjujuće su slične. Zato je logično da psihoaktivni lijekovi mijenjaju ponašanje i kod riba i kod ljudi", izjavio je Caudill za CNN iako nije sudjelovao u ovom istraživanju.

Ranija istraživanja pokazala su da benzodiazepini mogu promijeniti ponašanje atlantskog lososa (Salmo salar), ali u uvjetima koji nisu odgovarali onima u divljini, kaže suautor istraživanja, dr. Marcus Michelangeli, predavač na Školi za okoliš i znanost Sveučilišta Griffith u Queenslandu, u Australiji.

"Većina tih istraživanja provodila se u laboratorijima, praćeno je kretanje na malim udaljenostima, manjima od 100 metara, ili su korištene koncentracije lijekova koje su znatno više od onih kojima su ribe izložene u prirodi", rekao je Michelangeli.

"Naš je pristup bio drugačiji. Pratili smo cjelokupnu migraciju mladih lososa iz rijeke do mora u prirodnom riječnom sustavu, koristeći koncentracije lijekova koje odgovaraju stvarnim razinama u okolišu."

"Farmaceutski onečišćivači postaju sve veća prijetnja divljim populacijama diljem svijeta"

Prema Michelangeliju, rezultati istraživanja pokazuju da farmaceutski onečišćivači postaju sve veća prijetnja divljim populacijama diljem svijeta.

U ovom istraživanju znanstvenici su proveli pokuse s više od 700 mladih lososa u stadiju smolta, u laboratoriju i na terenu. Koristili su male odašiljače koji prenose zvučne signale kako bi 2020. i 2021. pratili kretanje stotina lososa tijekom njihove migracije rijekom Dal u središnjoj Švedskoj.

Smoltovi u migraciji plivaju nizvodno prema akumulaciji, zatim prelaze brzace i savladavaju dvije brane prije nego što stignu do Baltičkog mora. Putovanje traje između 10 i 13 dana. Dvije glavne klase lijekova, benzodiazepini i opioidi, redovito se otkrivaju u rijekama i potocima diljem svijeta, uključujući Švedsku, gdje je istraživanje provedeno, rekao je Michelangeli.

Znanstvenici su smoltovima ugradili vremenski kontrolirane implantate koji su ispuštali dvije tvari iz tih skupina: klobazam i tramadol. Ribe su primile jedan od tih lijekova, oba istovremeno ili nijedan (kontrolna skupina).

"Ta dva lijeka poznata su po tome da u ljudskom organizmu međusobno kemijski djeluju, a često se zajedno nalaze i u okolišu", rekao je Michelangeli. "Zato su idealni za proučavanje kako kombinacija farmaceutskih tvari može utjecati na ponašanje životinja."

Uz terenske pokuse istraživači su u laboratoriju proveli studiju na 256 smoltova kako bi potvrdili da implantati ispravno otpuštaju lijekove i da se ti lijekovi doista zadržavaju u tjelesnim tkivima i mozgu riba.

Manje straha - više rizika

Nakon što su s pomoću prijemnika pratili migraciju, istraživači su otkrili da je veći broj lososa izloženih klobazamu stigao do Baltika u usporedbi s drugim skupinama. U odnosu na kontrolnu skupinu, više od dvostrukog broja smoltova s klobazamom stiglo je do mora.

Laboratorijski pokusi pokazali su da klobazam mijenja ponašanje riba u jatu (tzv. shoaling) te se smoltovi instinktivno drže blizu jedni drugima kako bi izbjegli grabežljivce. Pod utjecajem klobazama ribe su plivale udaljenije jedna od druge čak i kada je predator bio u blizini, što sugerira da lijek smanjuje prirodni utjecaj straha, objašnjava Michelangeli.

Ribe s klobazamom bile su brže u savladavanju dviju hidroenergetskih brana na migracijskoj ruti i kretale su se dva do osam puta brže od ostalih skupina. Te brane poznate su kao opasne točke gdje turbine često usmrte velik broj smoltova.

Smanjenjem straha klobazam možda privremeno pomaže lososima da uspješnije migriraju, ali istodobno povećava njihovu izloženost morskim predatorima te smanjuje vjerojatnost da će preživjeti i vratiti se na mrijest, kaže Caudill.

"Prijelaz iz slatke u morsku vodu najopasnije je razdoblje u životu lososa"

"Prijelaz iz slatke u morsku vodu najopasnije je razdoblje u životu lososa jer tada susreću brojne nove predatore", rekao je. Lososi pod utjecajem lijekova možda će lakše stići do mora, ali je manje vjerojatno da će se ikada vratiti.

Caudill, koji proučava utjecaj okolišnih promjena na ekologiju i evoluciju riba, planira u budućim istraživanjima detaljnije razmotriti kako farmaceutski onečišćivači utječu na ponašanje riba.

Daljnja istraživanja trebala bi razjasniti kako promjene ponašanja uzrokovane lijekovima utječu na preživljavanje, razmnožavanje i populacijsku dinamiku lososa te drugih životinjskih vrsta osjetljivih na farmaceutsko onečišćenje.

"Iako veći broj lososa pod utjecajem lijekova stiže do mora, to ne znači da su zdravi ili da populacija dugoročno ima koristi", istaknuo je Michelangeli. "Moramo biti oprezni pri tumačenju ovakvih rezultata. Promjena ponašanja zbog farmaceutskih tvari mogla bi dugoročno preoblikovati čitave populacije na načine koje još ne razumijemo."