Tekst: F.M.
Foto: Ivo Ravlić / Cropix, Marin Aničić / Novi list, Ilustracija

UZ LJETO, more, kupanje i zabavu, svaka je ljetna sezona u Hrvatskoj puna i nasilnih incidenata u kojima sudjeluju hrvatski i strani državljani. Nije nimalo neobično da zbog takvih incidenata cijela država osvane u stranim medijima u iznimno negativnom svjetlu. Može li se to izbjeći?

"Highlight" ove sezone zasad je aferica s grupom od pet talijanskih turista na Kornatima. Njih je u restoranu Aqarius na Kornatima navodno pretukao vlasnik, i to zbog "nesporazuma" oko računa. Varijante priče su različite. Prema jednoj je vlasnik restorana izdao pretjerano velik račun, s domišljatim kursom eura i kuna, nakon čega su ih djelatnici restorana brutalno premlatili na rivi. Po drugoj nije bilo nikakve tučnjave, a Talijani su htjeli preskočiti plaćanje računa. Po trećoj nije bilo tučnjave, ali je u naguravanju jedan od Talijana upao u more.

Bilo kako bilo, među nesretnim Talijanima bila je i novinarka Elvira Terranova, a grupa je podnijela pritužbu veleposlanstvu pa je Hrvatska brzo osvanula u talijanskim, ali i njemačkim medijima kao opasna destinacija. Policija je kasnije našla turiste, od kojih nijedan nije imao teže ozljede, a nisu dali nikakve podatke o slučaju. Ne zna se je li razlog tome nepovjerenje prema hrvatskoj policiji ili činjenica da im se nikakvo nasilje nije dogodilo.

"Ništa posebno"

Glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova Dragun spomenuo je taj slučaj u svojoj ocjeni stope opasnosti po strane turiste u Hrvatskoj. "Vjerujem da je svaki napad na stranog turista za osuditi i on izravno šteti Hrvatskoj, posebno sada tijekom sezone. No, isto tako mislim da ove sezone nema nekih većih aktualnosti, te da je nekim slučajevima dano više pozornosti nego što bi oni zaslužili. Treba biti oprezan u kvalifikaciji takvih slučajeva. Iz kornatskog slučaja je vidljivo da priča baš nije onakva kakvom se prikazala na početku. Policija je upozoravala da bi 'brutalno pretučeni ljudi' zatražili pomoć liječnika i policije i onda, kada su potrošene litre i litre goriva da bi se tu grupu turista našlo, postalo je jasno da nema nikakvih tragova brutalnog premlaćivanja. Iako je za svaku osudu, to je primjer manjeg incidenta koji je pozornost dobio samo zbog negativno nastrojenih stranih medija", rekao je Dragun.

Dosadašnja iskustva u MVPEI pokazuju da su strana veleposlanstva oprezna i da se ne zalijeću u kvalifikacijama dok se ne utvrde činjenice, a ove godine nije primljen ništa veći broj pritužbi nego u prošlima, rekao je Dragun.

Od Menzela do folk kluba

Načelnik Ureda ravnatelja policije Krunoslav Borovec također ne smatra da je ova sezona po mnogočemu posebna po broju napada na turiste. Doduše, uhvatili smo ga "nakon radnog vremena" pa nije bio pretjerano voljan razgovarati o temi koja je jako opsežna, ali generalno je rekao kako se ove godine nije dogodilo "ništa teže ni značajnije". "Ako pitate Hrvate koji idu na godišnje odmore u Austriju ili Španjolsku, naći ćete izvjestan broj njih koji su imali neugodna iskustva. Milijuni turista dolaze u Hrvatsku i neminovni su neki incidenti. Ono što se možda čini puno i zabrinjavajuće i nije baš tako", rekao je.

Kornatski slučaj nije jedini sumnjiv. Javnost je potresao i slučaj 19-godišnje Norvežanke na Hvaru koja je tvrdila kako je silovana. Kasnija istraga dovela je takav iskaz u sumnju, jer su neki svjedoci vidjeli djevojku i njenog partnera kako se ljube na plaži. No, bez obzira na to, ima zamjetan broj slučajeva oko kojih nema pretjerane sumnje.

U Dubrovniku je poznati češki redatelj Jiri Menzel dobio udarac od lokalnog ugostitelja, i to tijekom snimanja dokumentarnog filma o Hrvatskoj i njenim ljepotama. U Makarskoj su dvije Nizozemke prijavile sina vlasnice apartmana u kojemu su boravile, inače registriranog seksualnog prijestupnika, za bludničenje. Nizozemke su ispričale kako ih je 42-godišnji sin iznajmljivačice apartmana dodirivao po grudima i kako je jednu od njih i udario kad ga je u tome pokušala spriječiti. U Splitu je jedan Australac dobio nekoliko udaraca i ostao lakši za novčanik u folk klubu. U Šibeniku su 47-godišnjeg talijanskog turista bez ikakvog povoda pretukla dvojica mladića, na gradskoj tržnici u dva sata ujutro.

U turističkom kampu Medveja kod Lovrana grupa zaštitara toliko je zastrašila posjetitelje da su mnogi od njih rekli kako se tamo nikad više neće vraćati. Ne treba posebno spominjati tradicionalnu navadu demoliranja auta sa srpskim registarskim oznakama, a ovogodišnji takav incident u Dubrovniku oštetio je kampanju "Tako lepa, a tako blizu", koju su u Srbiji pokrenuli Hrvatska turistička zajednica i Ministarstvo turizma. Naravno, tu je i klasična namještaljka koju turisti svake godine mogu doživjeti u famoznom klubu "Princess", u kojemu nakon izdavanja astronomskih računa mogu birati hoće li platiti ili dobiti batine.

Koji je razlog?

Možda tih incidenata nema toliko da bi bili "značajni" uz "milijune turista" koji dolaze u Hrvatsku, ali svakako upadaju u oči. Nije da policija ne radi baš ništa. U sklopu projekta Međunarodne policijske suradnje tijekom turističke sezone surađuje se s policijama iz Mađarske, Francuske, Austrije, Češke i Slovačke. U projekt su uključena 53 policajca iz Mađarske, Austrije, Njemačke, Francuske, Češke, Slovačke i devet službenika Interpola, koji borave u Hrvatskoj. Polovicu troškova za boravak stranih policajaca od 400,000 kuna snosi MUP, a polovicu Ministarstvo turizma. U sklopu tog projekta tiskaju se i letci koji turistima govore kome se mogu obratiti u slučaju potrebe. Slučajevi nasilja ipak ostaju.

"Treba biti oprezan s kvalifikacijama svih slučajeva. Ne mora značiti da je svaki prijavljeni akt nasilja istinit, no ostaje i problem neprincipijelnosti Vlade u rješavanju težih slučajeva, posebno onih koji uključuju uništavanje imovine ljudi iz susjedne zemlje u kojoj se Hrvatska reklamira kao destinacija za turizam. Već se godinama takvi slučajevi ne osuđuju dovoljno, što onda stvara situaciju koji mnogi nasilnici uspješno iskoriste za daljnje činove nasilja. U takvoj situaciji puste isprike ministara neće pomoći osvjetlati obraz državi", smatra Ingrid Antičević Marinović iz SDP-a.
 
Konačno, uzrok nasilju možda treba tražiti i u samom turizmu. Uz milijune ljudi koji svakodnevno dolaze na hrvatsku obalu lokalno se stanovništvo nalazi u situaciji u kojoj je kompletna infrastruktura preopterećena. Nijedan grad na svijetu ne može izdržati instant povećanje populacije od 50 posto, kao što je to često slučaj u Dubrovniku, u kojemu se građanima znalo savjetovati da ostanu u kućama kad dođu kruzeri. Takvo rapidno povećanje ljudi na malom prostoru mora dovesti do trzavica. Slučaj koji zorno prikazuje ovaj problem dogodio se u Biogradu u lipnju. Dva lokalna dečka u ranim 20-ima vozili su ulicom, kad im je put prepriječila grupa od 15 poljskih turista, koji se nisu htjeli maknuti. Nastala je svađa pa i tučnjava, u kojoj su nastradala dva Poljaka.