U RUMUNJSKOJ desni ekstremisti, poput predsjedničkog kandidata Calina Georgescua, šire nevjerojatne ideje i privlače velik broj pristaša. To je izazvalo novu državnu krizu u zemlji. Kako je do toga došlo? Tekst donosi Deutsche Welle.

Rumunjska je u posljednja tri i pol desetljeća, od kraja diktature Nicolaea Ceaușescua, više puta prolazila kroz državne krize. Bile su tu "Minerijade" 1990./91. – politički inscenirani napadi rudara na Bukurešt s ciljem gušenja demokratskih težnji nakon pada komunizma. Zatim kriza 2012., kada su korumpirani političari mjesecima vodili borbu za moć s tadašnjim predsjednikom Traianom Băsescuom.

I ovih tjedana i mjeseci Rumunjska se nalazi u dubokoj državnoj krizi, izazvanoj poništenim predsjedničkim izborima iz studenoga 2024. godine.

No, ovo nije samo još jedna kriza. Ono što je sada drugačije jest da nikada od 1990. desno-ekstremne, antizapadne i proruske snage u Rumunjskoj nisu imale toliku podršku kao sada. Nikada od 1990. rumunjsko društvo nije izgledalo tako razočarano i obeshrabreno kao danas.

Odraz tog raspoloženja bili su nasilni noćni prosvjedi prošle nedjelje u Bukureštu. Pristaše desničarskih stranaka divljale su ulicama, uništavale trgovine i kafiće te se sukobljavale s policijom. Iako je u prosvjedima sudjelovalo samo nekoliko stotina izgrednika, scene kakve nisu viđene u rumunjskoj prijestolnici godinama možda su bile upozorenje na ono što dolazi.

Povod: Izborna komisija isključila Georgescua

Povod nemirima bila je odluka rumunjskog Središnjeg izbornog povjerenstva (BEC) da isključi, kako piše DW, proruskog desničarskog ekstremista Calina Georgescua iz ponovljenih predsjedničkih izbora u svibnju.

Obrazloženje: Georgescu je svojim izjavama prekršio obvezu predsjednika da štiti Ustav i demokraciju te mu stoga nije dopušteno kandidirati se. Georgescu je podnio žalbu na tu odluku Ustavnom sudu, koji ju je ovoga utorka (11.3.) jednoglasno odbacio. Na tu odluku više nema prava žalbe.

Georgescu je krajem studenoga 2024. pobijedio u prvom krugu tadašnjih predsjedničkih izbora – a prema današnjim anketama, i dalje bi bio najizgledniji kandidat za pobjedu. Ustavni sud je isprva proglasio izbore valjanima, ali ih je kasnije poništio, navodeći da su se pojavile nove informacije.

Konkretno, utvrđeno je da je Georgescu svoju predizbornu kampanju financirao ilegalno te da je Rusija preko digitalnih napada pokušala utjecati na izbore u njegovu korist. Dok je ilegalno financiranje kampanje javno dokumentirano, ruska izborna intervencija još nije dokazana.

Međunarodne posljedice slučaja Georgescu

Slučaj Georgescu poprimio je međunarodne razmjere kada ga je američki potpredsjednik J.D. Vance sredinom veljače na Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji iskoristio kao "dokaz" da je Europa u cjelini nedemokratska.

Osim toga, Georgescua podržava i Elon Musk, koji je njegovu diskvalifikaciju na platformi X nazvao "ludošću".

Georgescu je onemogućavanje njegove kandidature prikazao kao "izravni udarac u srce svjetske demokracije". Izjavio je: "Europa je sada diktatura, a u Rumunjskoj vlada tiranija."

Istrage protiv zavjerenika

No, rumunjska javnost nije uzburkana samo zbog slučaja Georgescu. Prošlog tjedna posebna državna tužiteljica za organizirani kriminal i terorizam (DIICOT) objavila je da istražuje skupinu od šest osoba te jednog 101-godišnjeg generala u mirovini zbog pokušaja rušenja državnog poretka.

Zbog istog kaznenog djela prije nekoliko tjedana izdan je nalog za uhićenje rumunjskog vođe plaćenika Horația Potre, no njegovo trenutno boravište je nepoznato.

"Vlad Nabijač na kolac" za državu "Getiu"

Zapravo su i Calin Georgescu i navodni pučisti otkačene i groteskne figure, piše Deutsche Welle. Georgescu, desničarski ekstremist s ezoteričnim sklonostima, jasno kaže da želi "ukinuti sustav" i političku elitu. Istovremeno tvrdi da je on već predsjednik Rumunjske te da se kroz njega cijeli rumunjski narod kandidira za najvišu državnu funkciju. Prikazuje se kao kršćanski Mesija i obećava da će Rumunjsku uzdići u svjetsku silu. Uz to, najavljuje da će se kao predsjednik zalagati za podjelu "izmišljene države" Ukrajine između Rumunjske, Rusije, Mađarske i Poljske.

Još bizarnije ideje imaju "pučisti", čija je zavjera navodno razotkrivena prošlog tjedna. Nazivaju se "Zapovjedništvo Vlad Nabijač na kolac" – prema srednjovjekovnom vlaškom vojvodi (1431.-1476.), koji je povijesni uzor fiktivnog lika Drakule. Umjesto Rumunjske žele osnovati državu pod nazivom "Getia", kojom bi upravljalo vojno i "energetsko-informacijsko" vodstvo te "Vijeće mudraca".

Kronični nedostatak volje za reformama

Međutim, sadašnja državna kriza u Rumunjskoj nije uzrokovana ovim nevjerojatnim besmislicama, koje podsjećaju na fašističku legionarsku ideologiju iz vremena između dva svjetska rata i na megalomansku Ceaușescuovu diktaturu. Pravi uzrok krize je kronični nedostatak političke volje za reformama te transparentnom i održivom upravom – sa svim posljedicama koje iz toga proizlaze.

Iako se Rumunjska makroekonomski značajno razvila u posljednjim desetljećima, mnoge ruralne regije ostavljene su u zapećku i iz njih se ljudi masovno iseljavaju. Korupcija, klijentelizam, osobno bogaćenje političkih elita, politički pritisci na pravosuđe i netransparentnost državne uprave i dalje su široko rasprostranjeni. Razvoj infrastrukture napreduje sporo i često bez jasnog plana.

Velik problem predstavljaju i desetljećima zanemarene reforme u obrazovnom sustavu te nekompetentno izvještavanje mnogih medija. Desničarski ekstremisti poput Georgescua često šire drastične laži i dezinformacije u svojim javnim nastupima i intervjuima, a novinari im rijetko proturječe ili provode provjere činjenica.

Upitne metode vlasti

Bivši rumunjski predsjednik Klaus Iohannis, koji je nedavno odstupio s dužnosti, 2014. je obećao duboke reforme u zemlji. No, umjesto toga, povukao se u pasivnost. Tijekom njegova dva mandata došlo je do zaustavljanja pravosudnih reformi, slabljenja borbe protiv korupcije i stalnih političkih kriza.

U takvom kontekstu, uz nedostatak političkih alternativa, biračko tijelo se sve više okretalo desničarskim ekstremnim strankama - koje su na parlamentarnim izborima u prosincu 2024. osvojile oko 35 posto glasova.

Uplašena ovim trendom, rumunjska politička elita povukla je poteze koji izazivaju prigovore da se sada protiv antidemokratskog predsjedničkog kandidata Georgescua bori antidemokratskim sredstvima. Mnoge mjere poduzete protiv njega zaista su upitne.

Na primjer, protiv njega se vodi kaznena istraga od veljače 2022. zbog veličanja legionarskog pokreta - no to ga nije spriječilo da se kandidira na predsjedničkim izborima u studenome 2024. Također, planovi puča "Zapovjedništva Vlad Nabijač na kolac" godinama su slobodno dostupni na internetu, a tajne službe i pravosuđe nisu reagirali.

Publicistica Ioana Ene Dogoiu s internetskog portala Spotmedia upozorava: "Nalazimo se u dubokoj krizi, s oslabljenom i otupljenom demokracijom, polariziranim društvom, oslabjelim institucijama i ogromnim nepovjerenjem između birača i političke klase. To su pravi problemi, Georgescu je samo iskoristio priliku. Ako ti problemi ostanu, pitanje je vremena kada će se pojaviti novi profiter."