ZBOG eskalacije rata u Iranu cijene goriva porasle su diljem Europe, no Njemačku je taj val poskupljenja pogodio znatno jače od većine članica Europske unije.

Cijena benzina posljednjih je tjedana skočila za gotovo 5 posto, što je osjetno iznad prosjeka EU-a. Radna skupina koju je osnovala njemačka vlada pokušava pronaći rješenje, istovremeno optužujući naftne kompanije za ostvarivanje ekstraprofita, piše Euronews.

Razlika u odnosu na susjedne zemlje je velika. U Francuskoj i Austriji cijene su porasle za oko 2 posto, u Estoniji za 3.6, a u Luksemburgu za 3.5 posto. U Slovačkoj i Mađarskoj zabilježen je rast od samo 0.1 posto. Europska komisija, koja tjedno objavljuje podatke u svojem Biltenu o nafti, istaknula je posebno strme poraste u Njemačkoj, Nizozemskoj, Danskoj i Finskoj.

Nizozemski vozači trenutačno plaćaju najvišu cijenu benzina u Europi, koja je prošlog tjedna u prosjeku iznosila 2.17 eura po litri. Njemačka je odmah iza s 2.08 eura, a u samom vrhu je i Finska, poznata po visokim cijenama i dizela i benzina.

Odakle razlike u cijenama

Najveći uzrok razlika u cijenama leži u nacionalnim poreznim sustavima. Njemačka tradicionalno ima više poreze na energiju iz fosilnih goriva, dijelom iz ekoloških razloga, a dijelom za financiranje infrastrukture. Uz to naplaćuje i naknadu za emisije CO2, što sve zajedno povećava konačnu cijenu. Zbog toga Nijemci automatski plaćaju više kad cijene sirove nafte na tržištu rastu. U mnogim drugim europskim zemljama PDV te naknade za naftu i CO2 strukturno su niže.

Ipak, njemačkoj se vladi nedavni skok cijena učinio nerazmjernim pa je osnovala koalicijsku radnu skupinu sa zadatkom da istraži što se može naučiti od partnera iz EU. Neke su zemlje već poduzele mjere.

Hrvatska i Mađarska uvele su ograničenja cijena na benzinskim postajama. U Hrvatskoj su cijene u početku porasle za oko četiri centa po litri, no od 23. ožujka ograničenje će spriječiti daljnja poskupljenja i fiksirati cijenu na 1.50 eura po litri. U Mađarskoj je cijena benzina ograničena na 1.51 euro, a dizela na 1.59 eura, no ta se mjera odnosi samo na stanovnike, što znači da turisti sa stranim registarskim pločicama plaćaju više.

U Austriji vrijedi drugačije pravilo: benzinske postaje smiju podići cijene samo jednom dnevno, točno u podne. S druge strane, sniženja su moguća u bilo kojem trenutku. Time je situacija za potrošače jasnija i transparentnija, no ostaje upitno dovodi li to zaista do nižih cijena.

Političari kritiziraju naftne kompanije

Ministrica gospodarstva Katherina Reiche kritizirala je praksu po kojoj cijene goriva naglo rastu kada poskupi sirova nafta, ali se vrlo sporo snižavaju kada joj cijena pada, rekavši kako vlada želi "razbiti taj mehanizam".

Predložila je da se benzinskim postajama, po uzoru na Austriju, dopusti samo jedno povećanje cijena dnevno. Budući da je vožnja automobila dio svakodnevice većine Nijemaca, od putovanja na posao i u kupovinu do prijevoza djece u školu, pritisak na vladu da djeluje sve je veći.

Radna skupina koja je osnovana kao odgovor na krizu sastala se u ponedjeljak, a njezin predsjedatelj Sepp Müller nakon sastanka je optužio naftne kompanije za "pumpanje cijena". Sastanak je rezultirao oštrim kritikama poslovnih praksi u naftnoj industriji.

Nova studija koju citira Handelsblatt otkrila je da naftne kompanije redovito koriste krize za brzo podizanje cijena. Berlinski profesor ekonomije Ferdinand Fichtner zaključio je da se posljednji skok cijena ne može objasniti isključivo rastom cijena sirove nafte.

"Tu se ubiru zaista visoki profiti", izjavio je Fichtner za te novine. Radna skupina sada traži od Kartelskog ureda da proširi svoje ovlasti, uključujući mogućnost da reagira na cijene koje smatra prekomjernima. "Nećemo dopustiti da nas ovdje varaju", poručio je Müller.

Naftna industrija odbacuje optužbe

Sastanku radne skupine prisustvovali su čelnici njemačkih podružnica BP-a i Shella, predsjednik Saveznog kartelskog ureda Andreas Mundt te predstavnici industrijskih udruženja, udruga za zaštitu potrošača i autokluba ADAC. Naftna industrija odbacila je sve optužbe.

Christian Küchen, glavni direktor trgovačkog udruženja Goriva i energija, izjavio je za Tagesschau kako se marže nisu mijenjale od početka rata u Iranu te je kritizirao planirano postrožavanje antimonopolskih zakona.

Nekoliko industrijskih tijela, uključujući Savezno udruženje slobodnih benzinskih postaja i Središnje udruženje djelatnosti benzinskih postaja, također je upozorilo protiv političkog uplitanja u formiranje cijena po austrijskom modelu.

U zajedničkoj izjavi istaknuli su kako više od polovice cijene goriva čine porezi i nameti. "Tko želi trajno sniziti cijene goriva, mora razgovarati o udjelu države u cijeni, a ne se miješati u tržišno natjecanje", stoji u priopćenju kojim se odgovornost prebacuje izravno na saveznu vladu.