FOTO:

VELIKU popularnost na Facebooku imao je ovih dana status novinara Slobodana Mufića koji je odselio u Švedsku, a u kojem opisuje upis svoje 11-godišnje kćeri u školu u toj zemlji.

Učenici u Švedskoj u školi dobiju sve - knjige, bilježnice, računalnu opremu, doručak, ručak - a onima koji su došli iz inozemstva osigurani su satovi materinjeg jezika, na koje ih se vozi, ako je potrebno i taksijem.

> Fejsom se širi status Hrvata o prvom danu škole u Švedskoj

Zašto se škole u Švedskoj toliko trude oko svojih učenika? Možda, zbog konkurencije među školama koja je nastala kada je uvedena vaučerizacija.

Švedska je početkom 90-ih provela reformu školstva i uvela vaučere, što zapravo znači da svatko ima pravo na iznos novca koji bi država potrošila na njegovo školovanje, ali može odlučiti u kojoj školi će taj novac potrošiti - bila ona državna ili privatna.

Školski sustav u Švedskoj vode jedinice lokalne samouprave, no škole moraju pratiti plan i program obrazovanja koji propisuje država.

Uvođenje vaučera, odnosno mogućnosti odabira, povećalo je broj učenika u privatnim školama, što je dovelo do jačanja konkurencije i poboljšanja kvalitete.

Školstvo financira lokalna samouprava

Privatne škole, čiji je broj od uvođenja vaučera značajno porastao, često se fokusiraju na pojedina područja poput umjetnosti, glazbe ili sporta. Jedna petina srednjoškolaca u Švedskoj danas pohađa privatne škole.

Treba napomenuti da privatne škole koje primaju vaučere ne smiju od učenika tražiti nekakvo dodatno plaćanje.

Kao što smo već spomenuli, školski sustav je u odgovornosti jedinica lokalne samouprave. Glavnina troškova obrazovnog sustava financira se iz lokalnih poreza.

Dok naše jedinice lokalne samouprave - gradovi, općine i županije - novac troše na skupe automobile, kipove i fontane, polovica lokalnih proračuna u Švedskoj ulaže se upravo u školstvo.

Kada bi se u Hrvatskoj uvela konkurencija među školama, dakle vaučerizacija, možda bi barem osigurali da krov u školi ne prokišnjava, da nisu razbijeni prozori i da ima dovoljno WC papira.

Švedska na edukaciju troši 2977 eura po glavi stanovnika, Hrvatska 494

Iz statističkih podataka vidljivo je da je Švedska iznad prosjeka po ulaganju u edukaciju.

Prema podacima Eurostata, Švedska je na "edukaciju" trošila 2977 eura po stanovniku, dok je. za usporedbu, prosjek Europske unije 1400 eura. Možemo spomenuti i Hrvatsku, u kojoj država na "edukaciju" troši 494 eura.