ŽUPANIJSKI sud u Zagrebu zatražio je od Visokog kaznenog suda RH dokumentaciju iz sudskog spisa protiv Branimira Glavaša i to na osnovu zamolnice što je stigla od tužiteljstva Srbije. Ona je Hrvatskoj poslana u sklopu istrage protiv Krunoslava Fehira, koji je bio ključni svjedok protiv Glavaša, a sada je i sam osumnjičen zbog genocida i ratnog zločina nad Srbima u Osijeku 1991. godine. Prije dva mjeseca zbog toga je uhićen na graničnom prijelazu između Hrvatske i Srbije te pritvoren dok istraga traje.

Index neslužbeno doznaje da Srbija od Hrvatske traži podatke o pojedinim slučajevima iz Glavaševog predmeta, jer Fehira tereti za organiziranje i poticanje na genocid i ratni zločin.

Genocid u Domovinskom ratu?

U zamolnici su navedeni događaji iz 1991. kada je u Osijeku ubijeno više ljudi srpske nacionalnosti. Zanimljivo je da u činjeničnom opisu srpsko tužiteljstvo tvrdi da Domovinski rat nije bio međudržavni sukob, unatoč tome što je 8. listopada 1991. Hrvatski sabor donio Odluku o raskidu državno-pravne sveze s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ. 

Drugim riječima, iz zamolnice bi proizlazilo da se u Hrvatskoj dogodio genocid nad srpskim stanovništvom, ali i da nije bilo međudržavnog sukoba odnosno agresije Srbije na Hrvatsku.

Kako je moguće da je Hrvatska uopće primila takav dokument i dala pravosudno-političkim krugovima u Srbiji mogućnost da to zlorabe i iskrivljeno interpretiraju?

Zašto zamolnica nije vraćena?

Naime, unatoč takvom sadržaju zamolnice Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije RH, koje ju je prvo zaprimilo, ipak je po njoj postupilo. Nije ju, iako je imalo zakonsku mogućnost, vratilo u Srbiju zbog netočnih podataka, već ju je proslijedilo Županijskom sudu u Zagrebu gdje je vođen proces protiv Glavaša.

U tom postupku Fehir je bio svjedok iako je na početku razmatrana njegova kaznena odgovornost za ubojstvo Čedomira Vučkovića, civila srpske nacionalnosti. Fehir, koji je tada imao 17 godina, pucao je u Vučkovića po Glavaševu nalogu. To je kasnije u više navrata i ponovio svjedočeći u procesu protiv Glavaša i ostalih.

Presuda protiv Glavaša

Trenutačno je u tijeku žalbeni postupak, odnosno Visoki kazneni sud RH razmatra žalbe na nepravomoćnu presudu Županijskog suda u Zagrebu iz listopada 2023. godine. Njome je Glavaš osuđen na sedam godina zatvora.

Suoptužena Gordana Getoš Magdić nepravomoćno je osuđena na četiri godine zatvora, a Dino Kontić i Zdravko Dragić dobili su po tri godine.

Pitali smo ministra Damira Habijana je li itko u Ministarstvu uopće pročitao zamolnicu iz Srbije te zašto su je poslali sudu da po njoj postupa. Zanimalo nas je i koliko je zamolnica Hrvatska do sada odbila.

Evo što kaže Habijan 

Zamolnica u slučaju protiv Krunoslava Fehira proslijeđena je Županijskom sudu u Zagrebu kako bi Ministarstvo dobilo informaciju o sadržaju dokumenata čiju dostavu traži Javno tužilaštvo Republike Srbije. Po zaprimanju, Ministarstvo će predmetne dokumente analizirati te, uzevši u obzir sve činjenične i pravne aspekte ovog slučaja, kao i nakon konzultacije s relevantnim tijelima, donijeti odluku o daljnjem postupanju.

Pri donošenju takve odluke rukovodit ćemo se kriterijima zaštite bitnih interesa Republike Hrvatske, koji uključuju zaštitu suverenosti, sigurnosti i javnog poretka RH, ali i kriterijem zaštite prava i interesa imenovanog hrvatskog državljanina", objasnili su iz Ministarstva za Index.

Dvostruki kriteriji? 

Na pitanje o ranijim postupcima po zamolnicama Srbije, kažu da je Hrvatska pružala pravnu pomoć Srbiji u postupcima koji se vode u Srbiji protiv njihovih državljana nedostupnih hrvatskim pravosudnim tijelima.

U slučaju zamolnice u predmetu protiv hrvatskih pilota, za čiji sadržaj je utvrđeno da nije u skladu s gore navedenim kriterijima zaštite bitnih interesa, Hrvatska nije postupila.

U predmetima ratnih zločina koji se vode u Hrvatskoj i u kojima su domaća pravosudna tijela tražila pravnu pomoć od Srbije, već duži period, od 2020., bilježimo zastoj suradnje, bez adekvatnog obrazloženja", navode.

Fehirov odvjetnik Bojan Stanojlović za Index je potvrdio da se istraga u Srbiji bliži kraju, ali da ne može prognozirati hoće li srpsko tužiteljstvo čekati odgovor na zamolnicu poslanu Hrvatskoj.