IZ DANA u dan prisutne su eskalacije u trgovinskom ratu između Sjedinjenih Država i Kine. Takvo će nešto utjecati na živote svakoga, bez obzira na to gdje živi ili radi.

Najnovija eskalacija tiče se objave Bijele kuće iz koje su poručili da Kina sada može biti pogođena carinom od čak 245 posto na izvoz u Sjedinjene Američke Države, kao posljedica svojih "mjera odmazde". Riječ je o najvišoj dosad spomenutoj carinskoj stopi.

>> Trump prijeti Kini carinama do 245 %

Ova tema se tiče cijelog svijeta

Sve je počelo kad su uvedene osnovne carine od 10 posto na sav uvoz iz većine zemalja svijeta, uz dodatne tzv. "recipročne" carinske stope prema zemljama koje, prema ocjeni Trumpove administracije, ograničavaju pristup američkoj robi.

Uvoz iz Europske unije trebao je biti opterećen carinom od 20%, Ujedinjenog Kraljevstva 10%, Srbije 37%, BiH 35%... Prije tjedan dana Trump je te carine pauzirao na 90 dana, dok je carine za Kinu povećao na 145%. Kina je uzvratila nametnuvši carine od 125 posto na američku robu. Sad bi carine prema Kini mogle dodatno eksplodirati.

Iako je Europska unija zasad od carina izuzeta, i dalje se radi o temi koja se tiče Europe, kao i cijelog svijeta. Trgovinski rat SAD-a i Kine jednostavno se prelijeva na svakodnevicu jer ima izravne posljedice na globalnu ekonomiju, sigurnost opskrbnih lanaca, cijene proizvoda, tehnološki razvoj i geopolitičku ravnotežu.

Smatra se da može doći do poskupljenja

Prema procjenama MMF-a, trgovinski rat je već 2019. smanjio globalni gospodarski rast za 0.8 %, što je značajan udarac za ionako osjetljivo svjetsko gospodarstvo. Stručnjaci smatraju da trgovinski rat može dovesti do poskupljenja hrane zbog povećanih troškova uvoza osnovnih prehrambenih proizvoda i sirovina, što proizvođači i trgovci često prenose na krajnje potrošače.

Smatra se i kako do podizanja cijena na svjetskom tržištu može doći uslijed poremećaja u globalnim opskrbnim lancima, ali i zbog američkog izvoza poljoprivrednih proizvoda koji će biti pogođen zbog uzvratnih kineskih mjera.

Kotarski: Kina će tražiti prilike drugdje

Profesor političke ekonomije sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti Kristijan Kotarski kazao je da je za nas u Hrvatskoj najvažnije kako će se postaviti Europska unija.

"Neminovno je kad se dva velika slona tuku, da tu trava ne raste. Šteta bude velika. Bit će učinaka po ekonomiju EU ako sukob dodatno eskalira. Kako može doći do eskalacije?

Amerika je zatvorila svoje tržište za Kinu, izuzev proizvoda koje ne mogu sami supstituirati ili jer nemaju alternativnih dobavljača poput elektroničke opreme. Kina je u trgovini sa SAD-om imala suficit oko 300 milijardi dolara, ta trgovina mora pronaći prostor drugdje

Kina može učiniti politički zaokret u smjeru jačanja domaćeg tržišta, koje se može ojačati tako da bi se dohodak distribuirao kućanstvima. Sve i kad bi Xi Jinping prihvatio rizike tog poteza, Kina to ne može učiniti u kratkom roku. Ona će tražiti priliku na tržištima koja nisu uvela carinske barijere", kaže.

"Može doći do otpuštanja..."

Tu dolazimo do europskog tržišta. Kotarski navodi da je ono veliko i da 450 milijuna stanovnika u Europi ima daleko veću kupovnu moć od stanovnika Latinske Amerike ili Indije.

"Ako 300 milijardi koje ste imali u suficitu sa SAD-om dodatno prebacite na europsko tržište, stvara se veliki pritisak na europske proizvođače. To može dovesti do nestanka proizvođača, otpuštanja i slično. Ako dođe do tog prelijevanja, bit će loše za tvrtke.

A ako EU krene štititi tržište carinama, Kinezi će odgovoriti svojim carinama. Možemo očekivati da će EU uvesti carine na pošiljke niže vrijednosti, poput pošiljki s Temua ili Alibabe. To neće radikalno promijeniti životni standard građana.

Ali ono što treba brinuti je eskalacija. Kad trgovinski ratovi eskaliraju, to vodi prema globalnoj recesiji i tu nitko ne ostaje pošteđen, netko pati više, netko manje. Potencijalno loš scenarij je što prosperitet malih država s otvorenim ekonomijama poput Hrvatske ovisi o pristupu većih država. Veće države imaju širi manevarski prostor, mogu se osloniti na domicilno stanovništvo", rekao je.

"Važno je da EU ne krene u odmazdu prema SAD-u"

Što se tiče carina koje je Trump uveo prema EU, a koje su sad pauzirane, Kotarski kaže da za Hrvatsku tu nije loše kako se mislilo jer su od carina izuzeti farmaceutski proizvodi i pripravci koji čine bitan dio hrvatskog izvoza u SAD te da bi stoga efektivna carinska stopa trebala iznositi 11-12%.

"Važno je da EU ne krene u odmazdu, treba raditi na gospodarskoj diplomaciji i diverzificirati izvoz, ne ovisiti samo o SAD-u. Ako će se odmah odgovarati, neće patiti samo izvoznici, nego i uvoznici koji u brzom roku neće moći pronaći zamjenu za proizvod koji uvoze.

Rješenje je u trgovinskim sporazumima s drugim zemljama poput Ujedinjenih Arapskih Emirata, Australije, Indonezije, dakle, da dođe do otvaranja i da preusmjerimo dio izvoza budući da sad 20 posto izvoza EU-a završava u SAD-u. Najbitnije je preživjeti krizu", objasnio je.

Avdagić: Ljudi više ne gledaju Ameriku kao nekoć

Vanjskopolitički analitičar Denis Avdagić govori da mu se zasad čini kako su se svi prilagodili novonastalim okolnostima, tom ekonomskom "novom normalnom".

"Svijet sad funkcionira kao da se ništa ne događa, reperkusije ćemo tek vidjeti. Ono što sad vidimo jest da su se korporacije dobro pripremile i osluškuju poteze politike. U praktičnom smislu, čini se da možete napuniti svoja skladišta, a ono što će se događati, a to ne vidimo istog trena, jest da će se ona brzo prazniti. Ljudi će posljedice osjetiti na svom džepu", kazao je.

"Geopolitiku na stranu, zanimljiv je sociološki aspekt. Ljudi više nisu u poziciji u kojoj gledaju Ameriku kao nekoć, ne gleda ju se s istog aspekta kao prije godinu dana. To može imati dugoročne posljedice jer u demokratskim zemljama i stav politike ovisi o javnom mnijenju", dodaje.

Kriza povjerenja mijenja pogled na svijet

Ističe da vlada kriza povjerenja.

"Ljudi se brinu više nego do sada. Sigurno da neki sada više razmišljaju o okolnostima koje oblikuju svijet više nego što je to bilo nekoć, pitaju se je li pravo razdoblje za imati dijete itd. Ovo utječe na pojedinačne živote ljudi", kaže.

Pitamo ga je li to zato što je svijet sada nesigurniji nego prije.

"I da i ne. Mi smo imali rat 1991., sjećamo se do čega je moralo doći, do protjerivanja kompletnog albanskog stanovništva s Kosova, da bi Zapad reagirao. Svijet je bio okrutan i prije 30 godina.

Je li nesigurniji sada nego prije? Jest, ali kao manifestacija onoga što smo mi već osjetili. Nama je i prije 30 godina bio nesiguran. Već 1992. ili 1993. u Ljubljani se ljudi nisu budili s krizom povjerenja. Sada se ljudi s tim osjećajem bude u Berlinu ili Londonu, u tom smislu jest nesigurnije", rekao je.