TAJNA koalicija zapadnih obavještajnih službi dostavljala je Izraelu ključne informacije koje su omogućile Mossadu da prati i ubija Palestince osumnjičene za terorističke napade u zapadnoj Europi početkom 70-ih godina, otkrivaju nedavno deklasificirani dokumenti. Ova podrška nije bila podložna nadzoru parlamenata ili izabranih političara te bi, čak i ako nije bila izravno nezakonita, izazvala javni skandal.

Izraelska kampanja atentata, koju je provodila glavna obavještajna služba Mossad, uslijedila je nakon napada naoružanih palestinskih militanata na Olimpijskim igrama u Münchenu u rujnu 1972. godine, u kojem je ubijeno 11 izraelskih sportaša. Najmanje četvero Palestinaca, koje je Izrael povezao s terorizmom, ubijeno je u Parizu, Rimu, Ateni i Nikoziji, a još šestero njih u drugim zemljama tijekom tog desetljeća.

Misiju, koju su neki nazivali Operacijom Božji gnjev, inspirirala je hollywoodski film "München" redatelja Stevena Spielberga iz 2005. godine. Dokaze o podršci zapadnih obavještajnih službi izraelskoj misiji otkrila je dr. Aviva Guttmann, povjesničarka obavještajnih djelatnosti sa Sveučilišta Aberystwyth, u šifriranim depešama pronađenim u švicarskim arhivima, piše The Guardian.

U sustav Kilowatt bilo je uključeno 18 zapadnih službi

Tisuće takvih depeša cirkuliralo je preko dotad nepoznatoga tajnog šifriranog sustava Kilowatt, koji je uspostavljen 1971. kako bi 18 zapadnih obavještajnih službi, uključujući one iz Izraela, Velike Britanije, SAD-a, Francuske, Švicarske, Italije i Zapadne Njemačke, dijelilo informacije.

Depeše su sadržavale obavještajne podatke s detaljima o sigurnim kućama, vozilima i kretanjima ključnih pojedinaca koji su smatrani opasnima, taktikama palestinskih oružanih skupina te analize.

"Mnoge su informacije bile vrlo detaljne, povezivale su pojedince s određenim napadima i davale informacije koje su bile od velike pomoći. Možda u samom početku zapadni dužnosnici nisu bili svjesni ubojstava, ali kasnije su brojni medijski izvještaji i drugi dokazi jasno upućivali na ono što Izraelci čine", rekla je Guttmann, prva istraživačica koja je proučila materijal Kilowatt.

Golda Meir, tadašnja izraelska premijerka, zahtijevala je da joj Mossad pruži pouzdane dokaze da su ciljevi povezani s Münchenom ili imaju ulogu u valu napada palestinskih oružanih skupina na izraelske zrakoplove, veleposlanstva i urede zrakoplovnih kompanija diljem zapadne Europe i Sredozemlja u to vrijeme. Većina tih dokaza došla je od zapadnih obavještajnih službi i do Izraela stigla preko mreže Kilowatt.

Mossad je prvo usmrtio palestinskog intelektualca koji je radio u libijskom veleposlanstvu u Rimu. Wael Zwaiter ubijen je u predvorju svoje stambene zgrade u talijanskom glavnom gradu svega nekoliko tjedana nakon napada u Münchenu.

Zwaiterovi odvjetnici tvrdili su da je pogrešno identificiran kao militant te da nije imao veze s terorizmom. Depeše Kilowatt pokazuju da su zapadne sigurnosne službe nekoliko puta izvijestile Izrael da je 38-godišnji prevoditelj opskrbljivao oružjem i logističkom podrškom organizaciju Crni rujan, odgovornu za napad u Münchenu.

Ubojstva u stanovima i na ulicama europskih gradova

Druga žrtva, Mahmoud al-Hamshari, službeni predstavnik Palestinske oslobodilačke organizacije (PLO) u Francuskoj, ubijen je u Parizu u prosincu 1972. godine. Hamsharija se također spominjalo u depešama Kilowatt, koje su opisivale njegove diplomatske aktivnosti i prikupljanje sredstava, ali i tvrdile da je regrutirao terorističke ćelije.

Atentat u Parizu u lipnju 1973. godine na ključnog logističara Crnog rujna i Narodne fronte za oslobođenje Palestine (PFLP), oružane skupine sa sjedištem u Libanonu, bio je znatno olakšan suradnjom švicarskih vlasti, otkrivaju depeše.

Mohamed Boudia, veteran Alžirskog rata za neovisnost od Francuske koji je svoje iskustvo stavio na raspolaganje PFLP-u i Crnom rujnu, bio je visoko na Mossadovoj listi ciljeva. Boudia je organizirao niz napada, uključujući neuspjeli pokušaj bombaškog napada na hotel u Izraelu te uništenje dijela talijanskog naftnog terminala. Druge zavjere bile su usmjerene na židovske izbjeglice koje su bježale iz Sovjetskog Saveza te na jordanskog veleposlanika u Londonu.

Boudiju je Mossad pratio nakon što su švicarski obavještajci predali detalje o njegovu automobilu pronađenom tijekom pretrage sigurne kuće u Ženevi. Izraelski odred za atentate pratio je vozilo te ubio Boudiju minom na pariškoj ulici.

"Nisam sigurna da bi izraelska kampanja atentata bila moguća bez taktičkih informacija europskih obavještajnih službi. Sigurno su informacije bile od goleme koristi, no Mossadu je bilo važno i to što su znali da imaju tu prešutnu podršku", rekla je Guttmann.

U sljedećem primjeru koji otkrivaju depeše, britanska obavještajna služba MI5 pružila je Mossadu jedinu fotografiju Alija Hassana Salameha, ključnog vođe Crnog rujna kojeg su okrivljavali za napad u Münchenu.

Umjesto palestinskog terorista ubijen je marokanski konobar

U srpnju 1973. Mossad je bio uvjeren da je Salameha locirao u norveškom zimovalištu Lillehammeru te je s pomoću fotografije dobivene od MI5 identificirao svoju metu. Međutim, ubijeni čovjek nije bio vođa Crnog rujna, već marokanski konobar. Nekoliko operativaca Mossada uhitile su norveške vlasti, a nastala uzbuna navela je Meir da okonča kampanju Božji gnjev.

Ipak, čak i nakon toga, zapadnoeuropske su službe nastavile Izraelu pružati detaljne obavještajne podatke o potencijalnim metama. Bivši pripadnik izraelske jedinice za likvidacije u travnju je za The Guardian izjavio kako on i ostali članovi tada nisu znali odakle dolaze informacije kojima su identificirali mete, ali je inzistirao na tome da je imao potpuno povjerenje u njihovu pouzdanost.

Bivši palestinski militanti prošle su godine za The Guardian rekli kako su uzvratili istom mjerom u takozvanom "ratu špijuna" između Mossada i tajnih mreža organizacija PFLP i Crni rujan, koji se vodio diljem Sredozemlja i zapadne Europe početkom 70-ih godina. Palestinske oružane skupine ubile su jednog izraelskog agenta u Madridu, dok je drugi teško ranjen u Bruxellesu.

Guttmann tvrdi da otkrića iz Kilowattovih depeša otvaraju važna pitanja vezana uz današnji rat u Gazi, koji je započeo nakon iznenadnog napada Hamasa na Izrael 7. listopada 2023. godine, pri čemu je poginulo 1200 osoba, uglavnom civila, a 251 osoba je oteta. U izraelskoj ofenzivi koja je uslijedila, ubijeno je više od 50.000 Palestinaca, također većinom civila.

Međunarodni odnosi tajnih službi potpuno su izvan kontrole

"Kad je riječ o razmjeni obavještajnih podataka među službama različitih država, nadzor je vrlo težak. Međunarodni odnosi tajnih službi potpuno su izvan dosega političara, parlamenata i javnosti. Čak se i danas razmjenjuje mnogo informacija o kojima mi ne znamo apsolutno ništa", rekla je Guttmann.

Smatra se kako je Mossad prošle godine u Teheranu izveo ubojstvo političkog vođe Hamasa Ismaila Haniyeha, dok su druge izraelske sigurnosne službe sudjelovale u atentatima na niz Hamasovih vođa u Gazi i Bejrutu. Tijekom prošle godine, Izrael je ubio i dugogodišnjeg čelnika te desetke visokih dužnosnika Hezbollaha, islamističke militantne organizacije sa sjedištem u Libanonu.