NA WALL STREETU su burzovni indeksi pali treći dan zaredom, nakon što je zapisnik sa sjednice američke središnje banke pokazao da bi uskoro mogla početi rasprava o smanjenju poticaja gospodarstvu.

Dow Jones skliznuo je 164 boda ili 0.48 posto, na 33.896 bodova, dok je S&P 500 pao 0.29 posto, na 4.115 bodova, a Nasdaq indeks 0.03 posto, na 13.299 bodova.

Na samom početku jučerašnjeg trgovanja ti su indeksi osjetno pali. Kasnije su se ponešto oporavili, da bi se ponovno našli u silaznoj putanji nakon objave zapisnika s posljednje sjednice Feda.

Zapisnik je, naime, pokazao da se svi dužnosnici slažu da se američko gospodarstvo brzo oporavlja, ali da je još daleko od ciljeva središnje banke.

No, neki smatraju i da bi u slučaju daljnjeg rapidnog rasta gospodarstva za neko vrijeme trebalo otvoriti raspravu o smanjenju programa otkupa državnih obveznica, koji je pokrenut kako bi se poboljšala likvidnost financijskog sustava i održale niske kamatne stope.

To je zabrinulo ulagače jer to znači da bi uskoro Fed mogao početi smanjivati poticaje koji već godinu dana podržavaju oporavak gospodarstva od koronakrize i rast Wall Streeta.

Stoga ulagače nije ohrabrilo ni to što su dužnosnici Feda uvjereni da će jačanje inflacijskih pritisaka biti privremeno i da bi ti pritisci trebali popustiti na prijelazu u iduću godinu.

Tako se na Wall Streetu nastavilo nestabilno trgovanje jer se ulagači plaše da će prebrz rast gospodarstva dovesti do jačanja inflacije, što bi moglo navesti američku središnju banku na zaoštravanje monetarne politike prije nego što se očekuje.

Prošloga su tjedna objavljeni podaci koji su pokazali da je inflacija u SAD-u dosegnula najvišu razinu u gotovo 12 godina, što je posljedica golemih fiskalnih poticaja koji podržavaju potrošnju, rasta cijena sirovina zbog poremećaja u nabavnim lancima i povećavanja plaća, čime kompanije nastoje privući radnike.

I na europskim su burzama indeksi jučer pali. Londonski FTSE skliznuo je 1.19 posto, na 6.950 bodova, dok je frankfurtski DAX pao 1.77 posto, na 15.113 bodova, a pariški CAC 1.43 posto, na 6.262 boda.

Azijski ulagači oprezni, dolar ojačao

Na azijskim burzama u četvrtak vlada oprez jer ulagači nisu skloni rizičnijim investicijama zbog pada cijena dionica na Wall Streetu, pritiska na kriptovalute i prvih najava smanjenja poticaja u SAD-u.

MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7 sati u minusu 0.1 posto.

Pritom na Tokijskoj burzi Nikkei indeks stagnira na jučerašnjim razinama, dok su cijene dionica u Šangaju, Južnoj Koreji i Hong Kongu pale između 0.3 i 0.7 posto. U Australiji su, pak, porasle oko 1 posto.

Premda niz makroekonomskih podataka ukazuje na daljnji oporavak gospodarstava u regiji, azijski ulagači nisu skloni rizičnijim investicijama jer su jučer na Wall Streetu cijene dionica pale treći dan zaredom, nakon objave zapisnika s posljednje sjednice Feda.

Zapisnik je, naime, pokazao da se svi dužnosnici slažu da se američko gospodarstvo brzo oporavlja, ali da je još daleko od ciljeva središnje banke.

No, neki smatraju i da bi, u slučaju daljnjeg rapidnog rasta gospodarstva, za neko vrijeme trebalo otvoriti raspravu o smanjenju programa otkupa državnih obveznica, koji je pokrenut kako bi se poboljšala likvidnost financijskog sustava i održale niske kamatne stope.

To je zabrinulo ulagače jer to znači da bi uskoro Fed mogao početi smanjivati poticaje koji već godinu dana podržavaju oporavak gospodarstva od koronakrize i rast Wall Streeta.

"Zapravo, to su uglavnom i očekivanja na tržištima. Ulagači očekuju snažnije signale tijekom ljeta, a smanjivanje monetarnih poticaja očekuje se u prosincu. To nam pokazuje u kojem smjeru idemo i trebalo bi ukloniti dio neizvjesnosti s tržišta. Stoga se bilježi blagi rast prinosa na državne obveznice i uspon tečaja dolara", kaže Rob Carnell, ekonomist u ING-u.

Ulagači nisu skloni riziku i zbog oštrih oscilacija cijena kriptovaluta, kao što su bitcoin i ether, što je, među ostalim, posljedica odluke Kine da financijskim institucijama zabrani pružanje usluga povezanih s transakcijama kriptovalutama.

Dolar ojačao, cijene nafte stabilne

A nakon objave zapisnika Feda na valutnim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta znatno porasla, odmaknuvši se od najniže razine od kraja veljače.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se oko 90.20 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 89.83 boda.

Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti porastao s jučerašnjih 108.95 na 109.15 jena.

Američka je valuta ojačala i u odnosu na europsku, pa je cijena eura skliznula na 1.2175 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 1.2225 dolara.

Cijene su nafte, pak, stabilne, nakon jučerašnjeg pada. Na londonskom je tržištu cijena barela skliznula 0.10 posto, na 66.60 dolara, a na američkom tržištu 0.15 posto, na 63.30 dolara.