RUDARENJE na velikim dubinama moglo bi utjecati na morski život, od najsitnijih stanovnika dna do vrhunskih predatora poput sabljarki i morskih pasa, pokazali su danas rezultati istraživanja koje je financirala industrija. Metals Company, vodeća tvrtka za dubokomorsko rudarenje, platila je australskoj vladinoj znanstvenoj agenciji da prouči podatke prikupljene tijekom probnog rudarenja u Tihom oceanu.

Ogromni dijelovi dna Tihog oceana prekriveni su polimetalnim nodulima, gomoljastim stijenama bogatim metalima koji se koriste u proizvodnji baterija, poput kobalta i nikla. Metals želi biti prvi koji će vaditi ove nodule u međunarodnim vodama, nastojeći iskoristiti udaljeno područje poznato kao zona Clarion-Clipperton.

"Značajan pad populacije odmah nakon rudarenja"

Australska vladina znanstvena agencija objavila je danas niz tehničkih izvješća u kojima se detaljno opisuje kako bi se moglo upravljati rudarenjem. Istraživanje je pokazalo da bi stanovnici dna, poput morskih krastavaca, morskih crva, morskih zvijezda i rakova, mogli doživjeti "značajan pad populacije odmah nakon rudarenja".

Neke od ovih vrsta djelomično bi se oporavile u godinu dana, ali organizmi koji se hrane filtriranjem mora i drugi sitni organizmi koji se hrane sedimentima morskog dna pokazali su "minimalan oporavak". "Naša istraživanja pokazuju da na morskom dnu postoje značajni lokalni utjecaji različitih rudarskih operacija", rekao je znanstvenik Piers Dunstan.

"Vrhunski grabežljivci akumulirali najveće koncentracije metala u krvi"

Tvrtke za dubokomorsko rudarenje još uvijek pokušavaju pronaći najbolji način za vađenje nodula koji se mogu nalaziti na minimalno pet kilometara dubine. Većina napora usmjerena je na robotske strojeve koji usisavaju nodule dok se kreću po dnu oceana.

Australski znanstvenici proučavali su na koji bi način oblak sedimenta koji se ispušta kao rudarski otpad mogao naštetiti morskim psima i ribama. U nekim scenarijima u predatorima bi se mogli nakupljati otrovni metali u krvi nakon duljeg izlaganja tim parama.

"Dugovječni vrhunski grabežljivci, poput sabljarki i velikih morskih pasa, akumulirali su najveće koncentracije metala, prema simulaciji", napisali su znanstvenici u jednom izvješću.

"Utjecaji bi bili manje izraženi ako bi se sediment ispuštao na većoj dubini"

Simulacije su pokazale da koncentracije metala u krvi ne bi premašile međunarodne zdravstvene smjernice, a utjecaji bi bili manje izraženi ako bi se sediment ispuštao na većoj dubini. "Ovaj projekt pomaže osigurati da, ako se krene s rudarenjem na velikim dubinama, postoji jasan pristup razumijevanju potencijalnih rizika i utjecaja na morski život i ekosustave", rekao je Dunstan.

Međunarodna uprava za morsko dno, koja nadgleda rudarenje na velikim dubinama u međunarodnim vodama, još nije usvojila dugo očekivana pravila koja reguliraju tu industriju.

Tvrtka Metals Company, sa sjedištem u Kanadi, planira pokrenuti projekt u iduće dvije godine i dala je naslutiti da bi mogla nastaviti čak i bez odobrenja vlasti, ukazujući na nejasni američki zakon prema kojemu američki građani mogu vaditi minerale s morskog dna u područjima izvan nacionalne jurisdikcije.

"Jedno od najopsežnijih istraživanja o dubokomorskom rudarenju"

Tvrtka je platila australskoj Organizaciji za znanstvena i industrijska istraživanja Commonwealtha (CSIRO) oko milijun američkih dolara za sastavljanje izvješća. CSIRO je naglasio da nije ni za ni protiv rudarenja na velikim dubinama te da će njegov rad pomoći u mjerenju i praćenju utjecaja ako se s tim krene.

Stručnjakinja za energetsku tranziciju Tina Soliman-Hunter rekla je da je to jedno od "najopsežnijih" istraživanja o dubokomorskom rudarenju. "Bez takvih istraživanja postoji rizik od štete od rudarskih aktivnosti koji može trajati generacijama", rekla je Soliman-Hunter s australskog Sveučilišta Macquarie.

Smještena u međunarodnim vodama između Meksika i Havaja, zona Clarion-Clipperton je abisalna ravnica koja se prostire na oko četiri milijuna četvornih kilometara.