UMIROVLJENI brigadir HV-a Danijel Kotlar i vojni analitičar Marinko Ogorec gostovali su u HTV-ovoj emisiji Studio 4. Komentirali su uvođenje dvomjesečnog vojnog roka.

"Dvomjesečni rok je smiješan. Neće upoznati svoju vojarnu, a kamoli vojnu opremu. Vojnik se postaje nakon određenog vremena", rekao je Kotlar.

"17-18 generacija nije služilo vojni rok i zato smatram da su četiri mjeseca minimum koji bih podijelio na temeljnu vojnu obuku od mjesec dana, specijalističku obuku od mjesec dana te završnu obuku u postrojbama gdje će se uvježbavati vod, napad u vodu, obrana i za to vrijeme nema odlazaka doma", dodao je.

Podsjetio je da je 2007. godine 50 posto vojnih obveznika bilo na prizivu savjesti. Uzrok vidi u prečestim odlascima kući za vikend. "To u kontinuitetu razbija njihovu pripadnost vojsci i aktivnosti koje trebaju odraditi u vojarni ili postrojbi za svoje slobodno vrijeme", naglasio je Kotlar.

Ogorec: Vojni rok treba vratiti zbog samih sebe

"Vojni rok se nije smio niti ukinuti, on se trebao nastaviti. Kad se izgubi kontinuitet, teško je dosegnuti ono što smo nekada imali. Vojni rok treba vratiti ne samo zbog rata i ratnih operacija, nego zbog samih sebe", uvjeren je Ogorec.

"Ljudi nisu osposobljeni za najnormalnije sigurnosne aktivnosti svakodnevnog života, za izazove, da shvate kako reagirati za potrebe vlastite sigurnosti", nastavio je. Osvrnuo se na strahove da će nakon spomenute obuke mladi Hrvati biti spremni za mobilizaciju, čak i slanje u ratne misije NATO-a.

"To je pitanje za državni vrh. Ljudi koji će služiti vojni rok od dva mjeseca nisu osposobljeni za bilo kakve ratne operacije. To bi mogli ići jedino profesionalci", objasnio je Ogorec.

Kotlar: Vojnike trebamo zaštiti od nevojničkih zadaća

Kotlar je napomenuo koliki su nam bili gubici na Maslenici 1993. godine, a koliki u kasnijim operacijama gdje su sudjelovali obučeni mladići:

"U samoj vojno-redarstvenoj operaciji Maslenica, prvih pet dana je poginulo 27 vojnika, da bi do intenzivnih borbenih djelovanja i s dragovoljačkim postrojbama koje su došle iz Bosne, Srbije, u dva mjeseca poginulo je 127 hrvatskih vojnika, a do kraja 1993. poginulo je 229 hrvatskih vojnika", kazao je.

"Ako to usporedimo sa završnim operacijama hrvatske vojske, od 1994. su poginula 24 vojnika, ali to vrijeme se iskoristilo za obuku vojnika", dodao je. Istaknuo je kako je 1995. poginulo 28 hrvatskih vojnika koji su bili pripadnici zadarskih postrojbi i to je bio ukupan broj stradalih u svim akcijama na tom području.

Upozorio je kako u dvomjesečnom vojnom roku nije jasno definiran priziv savjesti. "Imamo velik broj zadaća koje bi trebala obraditi civilna zaštita. Ako moramo ubrzano osposobljavati naše mladiće, ja bih priziv savjesti dao na minimalno četiri mjeseca, ali bih ih osposobio i za sve one zadaće koje vojnici ne bi trebali raditi, kao što su potresi, poplave, klizišta, požari", rekao je.

"Strašno mi je vidjeti našeg elitnog vojnika u kojeg ulažemo veliki novac, da on puni zečje nasipe, čisti ruševine...", naveo je. Tvrdi kako bismo morali imati osposobljenu civilnu zaštitu koja će uskakati za takve stvari, a ne kao u slučaju Petrinje gdje su stihijski dolazile skupine navijača, a onda se tek pozivala hrvatska vojska.

"Vojnike trebamo zaštiti od nevojničkih zadaća, oni moraju imati zahtjevnu obuku i moraju se osjećati kao vojnici", zaključio je.