ULJANIK Grupa koja je porezne obveznike do sada već koštala milijarde kuna, s aspekta javnih financija daleko je veći problem od Agrokora, a još nitko nije završio u zatvoru.

Iako Uljanik kao kompanija koja je izlistana na burzi javnosti prezentira svoja poslovna izvješća i obavještava o važnijim događajima u poslovanju, kolike su zaista financijske dubioze još se pouzdano ne zna pa smo slušali nabacivanja različitim iznosima koji su redovito “veći od očekivanja”.

>Ovo su ljudi koji su godinama jamčili za Uljanik našim milijardama

Nema financijskih izvješća za prošlu godinu

Brodogradilišta Uljanik Grupe nisu objavila ni izvješća za posljednji kvartal prošle godine jer, kako su početkom ožujka izvijestili javnost, nemaju resurse za procjenu financijskog stanja u kompanijama.

"Uslijed nepredviđenih okolnosti došlo je do izostanka resursa koji su nužni za utvrđivanje i procjenu financijske situacije u pojedinim društvima - članicama Uljanik grupe, kao i Uljanika d.d. Također, zbog složenosti metoda i opsežnosti postupka analize i utvrđivanja realnih kalkulacija na razini pojedinih projekata, kao i procjena rizika koji mogu imati utjecaj na financijski položaj izdavatelja, izdavatelj neće moći do 28. veljače 2019. objaviti izvještaje za četvrto tromjesečje 2018.", navodi se u objavama Uljanika i 3. maja na internetskim stranicama Zagrebačke burze.

Rossanda koji je Uljanik doveo do ruba prošle godine podnio ostavku

Uljanik Grupu trenutno vodi Emil Bulić, koji je tu funkciju preuzeo nakon što je krajem listopada bivši direktor Gianni Rossanda podnio ostavku. Rossanda je bio na čelu Uljanika pet godine te je u njegovom mandatu i došlo do potpunog kolapsa poslovanja brodogradilišta u ljeto prošle godine. Rossanda je do 2013., prije nego što je postao predsjednik Uprave Uljanika, ondje bio šef financija.

Veliku odgovornost za štetu koju su pretrpjele javne financije, odnosno porezni obveznici, a koja će vjerojatno biti još i veća, snose hrvatske vlade koje su očito bez ikakve kontrole i automatski odobravale jamstva teška milijarde kuna.

Kada su brodogradilišta Uljanik Grupe kolabirala, u ljeto 2018. godine imala su aktivnih državnih jamstava u iznosu od 4,3 milijarde kuna koja su odobravale sve vlade još od 2010. godine.

Odluka vlade o budućnosti Uljanik Grupe još nije poznata, no kako god priča završila, značit će još veću financijsku štetu za porezne obveznike jer, kako su ranije izjavljivali ministri financija Marić i gospodarstva Horvat, trenutno se važe hoće li više koštati stečaj ili sanacija.

Stvarni minus puno veći nego "na papiru"

Ministar Horvat je prije nekoliko dana izjavio da je minus puno veći od očekivanja. Tomislav Debeljak koji trenutno figurira kao strateški partner, ranije je izjavljivao da nema nikakve šanse da se bavi starim dugovima.

"Jer ono što je sada na stolu, te brojke, ne izgledaju dobro. One su puno veće od onoga što je dosad uopće na papir bilo stavljeno. Moramo znati što su grijesi prošlosti, što je zatečeno stanje, da bih ja onda mogao imati čist obraz i tražiti od gospodina Debeljaka bilo kakvu aktivnost vezanu uz nastavak brodogradnje", rekao je Horvat.

Hoće li netko odgovarati?

Iako je očito da u Uljaniku postoje velike dubioze, da su vlade izdavale jamstva bez ikakve kontrole, da oni koji su zaduženi za kontrolu poslovanja svih kompanija u Hrvatskoj, poput Porezne uprave, nisu obavili svoj posao, čini se da po tko zna koji put za ogromnu štetu koja je nastala - nitko neće odgovarati.