NAPETOSTI rastu na vrhu svijeta. Predsjednik SAD-a Donald Trump želi Grenland, Rusija modernizira svoje vojne baze u Arktiku, kineski ledolomci otvaraju nove pomorske rute, a obavještajci se razotkrivaju. No kako se borba za jedno od najhladnijih mjesta na svijetu zahuktava, sve krhkija sigurnosna ravnoteža možda se urušava, što dovodi do sve veće utrke u naoružanju.

Kako biste shvatili zašto je Arktik važan ovim svjetskim silama, morate pogledati svijet iz drugačije perspektive, doslovno. Zaboravite ravne karte, pogledajte prema Arktiku odozgo, s vrha globusa. Iz te perspektive jasno je zašto se ova regija smatra ključnom i zašto se borba za njezino kopno, more i nebo ubrzava.

Najbrži put za nuklearno oružje vodi preko Sjevernog pola

Predsjednik Trump više je puta izrazio svoju želju da kontrolira Grenland: "Treba nam Grenland zbog nacionalne sigurnosti. To mi govore već dugo vremena." Pitanje zašto teritorij s otprilike 56.000 stanovnika ima toliku važnost svodi se na geografiju.

U Hladnom ratu između SAD-a i Sovjetskog Saveza nuklearno oružje bilo je ultimativno sredstvo koje je održavalo ravnotežu. A najbrži put da oružje stigne do svojih ciljeva bio je preko Sjevernog pola.

Na početku Hladnog rata SAD je uspostavio važnu bazu na udaljenom sjeveru Grenlanda na mjestu zvanom Thule, nedavno preimenovanom u Svemirsku bazu Pituffik. U bazi se nalazi ogroman radar koji poput stražara skenira nebo i svemir tražeći sve što dolazi preko vrha svijeta.

Možda je Hladni rat završio, ali važnost tog mjesta nije se smanjila. Ono i dalje čini ključni dio BMEWS-a, američkog sustava za rano upozoravanje na balističke projektile, piše BBC u svom tekstu o geopolitičkim previranjima oko Arktika.

Trump želi "Zlatnu kupolu" na Grenlandu

Predsjednik Trump govorio je o želji da se stvori "Zlatna kupola" koja bi štitila SAD, aludirajući na "Željeznu kupolu" koja pomaže u zaštiti Izraela od projektila. Lokacije za rano upozoravanje bile bi ključne za takav sustav, a Grenland nudi značajan potencijal kao isturena operativna baza za obranu i napad.

>> Nuklearna podmornica ratne mornarice SAD-a pristala na Islandu prvi put u povijesti

"Grenland je bitan prostor za Washington, on je zapravo fizičko osiguranje za Ameriku. Nije čudno što se oduvijek smatrao prostorom odvraćanja", objašnjava dr. Elizabeth Buchanan, bivša australska obrambena dužnosnica.

To će zabrinuti Rusiju, koja već dugo strahuje da bi američka obrambena raketna tehnologija mogla potkopati njezino sredstvo odvraćanja. No to također otuđuje saveznike. Grenland je i dalje dio Danske, gdje je početkom ove godine bilo bijesa zbog pohlepne retorike Washingtona.

Rusija je najvažniji akter u ovoj regiji. Petina njezina teritorija nalazi se u Arktiku i obuhvaća više od polovice arktičke obale. To je zemlja koja bi mogla ubrzati militarizaciju Arktika, ali i zemlja koja bi mogla najviše izgubiti od takvog razvoja događaja.

Rusija je godinama ulagala u Arktik

Dok su se zapadne sile uglavnom povukle iz regije, Rusija je godinama ulagala u Arktik, nadograđujući zračne baze poput Nagurskoje, koja djeluje još od Hladnog rata i sada može primiti velike zrakoplove u ekstremnom sjeveru.

Na poluotoku Kola smješten je veći dio ruske flote nuklearnih podmornica. Ruske podmornice isplovljavaju iz baza kako bi se zadržale ispod arktičkog leda, spremne za naredbu da pokrenu udar na neprijatelja, a Moskva to vidi kao ključno za svoj sustav odvraćanja i projekciju moći.

"Baltik je postao manje dostupan za ruske vojne operacije nakon što su Švedska i Finska ušle u NATO, što znači da Sjeverna flota postaje važnija. I postoji veće oslanjanje na nuklearno odvraćanje. A dobar dio njihova nuklearnog oružja nalazi se na poluotoku Kola", rekao je u lipnju viceadmiral Nils Andreas Stensønes, šef norveške obavještajne službe.

Stensønes kaže da Rusija vidi svoj interes u tome da napetosti ostanu niske kako bi se izbjegla daljnja militarizacija Arktika, što bi dodatno opteretilo rusku vojsku koja je i dalje fokusirana na rat u Ukrajini. No rusko gomilanje snaga, njezina želja za demonstracijom moći i optužbe da zapadne sile same militariziraju Arktik izazivaju uzbunu, pa je potencijal za eskalaciju stvaran.

GIUK-prolaz kao ključna točka za praćenje podmornica

Ujedinjeno Kraljevstvo formalno nije arktička sila, ali njegovo se sudjelovanje povećava, dijelom kako bi se suprotstavilo Rusiji. Jedan od povijesnih razloga za to je nešto što se zove GIUK-prolaz, nepoznato, ali strateški važno morsko područje.

Da bi lako došla do Atlantika, ruska Sjeverna flota mora proći kroz taj prolaz, usko morsko područje između Grenlanda i Ujedinjenog Kraljevstva, s Islandom u sredini.

U Drugom svjetskom ratu njegova je važnost bila jedan od razloga zašto su SAD uspostavile vojnu bazu na Grenlandu. Tijekom Hladnog rata i sve do danas, ta uska točka ostaje ključno mjesto za praćenje podmornica NATO-vim senzorima.

Britanski ministar vanjskih poslova David Lammy posjetio je Arktik krajem svibnja i najavio novi zajednički projekt s Islandom za korištenje umjetne inteligencije u praćenju "neprijateljskih aktivnosti" u regiji. To znači traganje za ruskim podmornicama i brodovima.

Unatoč velikoj udaljenosti od regije i činjenici da nema obalu na Arktiku, Kina postaje sve aktivnija. Djelomično je to potaknuto topljenjem leda, što otvara mogućnost za novu trgovačku rutu preko Sjevera.

Polarna ruta potencijalno sigurnija od Sueskog kanala 

Novi "Polarni put svile" omogućava Kini novu brodsku rutu koja je brža i potencijalno sigurnija od korištenja Sueskog kanala. Kao rezultat toga, nastoji projicirati svoju moć. To zabrinjava Washington, čije se globalno nadmetanje s Kinom sada proširuje i na Arktik.

"Peking je koristio hibridnu strategiju za produbljivanje veza s regijom, kroz visoko obrazovanje, znanstvene misije, programe okolišne suradnje, međunarodne ribarske sporazume i bilateralna strateška partnerstva", kaže dr. Elizabeth Buchanan: "To normalizira kinesku prisutnost u arktičkoj zoni i sve više čini Peking poželjnim partnerom za arktičke države."

Peking je brzo proširio svoju već ionako veliku flotu ledolomaca, a Kina i Rusija provele su zajedničku patrolu iznad Beringova mora u blizini obale Aljaske. No Rusija je također duboko zabrinuta zbog sve većeg kineskog utjecaja u regiji koju smatra svojim dvorištem.

Nedavno procurjeli dokumenti ruske sigurnosne službe, o kojima je pisao The New York Times, otkrili su zabrinutost Moskve da kineski obavještajci djeluju u Arktiku koristeći rudarske tvrtke i akademska istraživanja kao paravan.

Važna regija za obavještajne aktivnosti

Arktik je oduvijek bio važna regija za prikupljanje obavještajnih podataka, prvenstveno tzv. signala (presretanja komunikacije drugih država s tajnih baza u regiji). No sve su češći i drugi oblici obavještajnih aktivnosti.

Osumnjičeni ruski obavještajac, koji se predstavljao kao brazilski akademik i specijalizirao za arktička pitanja, uhićen je u Norveškoj 2022. godine. Jedna je zabrinutost da bi ruske obavještajne službe mogle utjecati na lokalnu politiku arktičkih zajednica kako bi potaknule podjele.

A nisu samo ruski špijuni ono što brine europske zemlje. U posljednjim mjesecima izvješćuje se da su SAD pojačale svoje aktivnosti prikupljanja obavještajnih podataka na Grenlandu, koji je dio NATO-a zbog pripadnosti Danskoj. To je možda djelomično kako bi se uočilo pokušavaju li Rusija i Kina potajno proširiti svoj utjecaj na otoku, ali izvješća o tim aktivnostima izazvala su bijes u Danskoj.