RAST cijena goriva i plina ponovno je otvorio pitanje mogućeg novog vala inflacije u Hrvatskoj, koja već bilježi jednu od najviših stopa inflacije u eurozoni.

U HRT-ovoj emisiji Otvoreno raspravljalo se o tome prijeti li novo poskupljenje hrane i osnovnih proizvoda te treba li država ograničiti cijene energenata kako bi zaštitila građane.

O utjecaju rasta cijena energenata na standard građana govorili su saborski zastupnici Boris Lalovac (SDP) i Marko Pavić (HDZ), glavna makroekonomistica Hrvatskih izvoznika Marijana Ivanov te predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin Dalibor Pudić.

"Tržišta ostaju neizvjesna"

Marijana Ivanov ocijenila je da zasad ne postoji neposredna opasnost od lančanog poskupljenja, ali upozorava da su tržišta i dalje neizvjesna.

"U ovom trenutku ne bi trebalo doći do pretjeranih posljedica, ali s vremenom se mogu pojaviti lančane reakcije. Ako cijene energenata nastave rasti, postoji mogućnost vrlo visoke inflacije, no zasad još imamo šanse da to izbjegnemo", rekla je Ivanov.

Podsjetila je da je rast cijena energenata započeo još 2021., dok je najveći udar krize bio 2022., kada su cijene i inflacija dosegnule vrhunac.

Dodala je da puno toga ovisi o ponašanju tržišta i očekivanjima investitora.

"Ako špekulanti na tržištu ne stvore paniku i očekivanja nestašica, možemo izbjeći ponavljanje energetske krize. Trenutačno su sva tržišta u neizvjesnosti. Ako ova situacija bude kratkotrajna, sve se može smiriti, ali ako problemi na Bliskom istoku potraju godinama, teško je procijeniti gdje je kraj", rekla je.

Lalovac: Treba paziti na špekulacije na tržištu

Boris Lalovac istaknuo je da bi smanjenje trošarina na gorivo moglo ublažiti rast cijena, ali upozorava da je nužno spriječiti špekulacije na tržištu.

"Hrvatska ima jedne od nižih trošarina u Europskoj uniji i može ih dodatno smanjiti na benzin i dizel, što bi proračun koštalo između 200 i 300 milijuna eura. No vlada mora paziti da oni koji špekuliraju na tržištu taj višak zarade ne zadrže za sebe", rekao je Lalovac.

Govoreći o porezu na ekstra profit, rekao je da bi takva mjera trebala spriječiti zlouporabu kriznih okolnosti.

"U SDP-u smo više puta rekli da mora postojati porez na ekstra profit kako bi svi koji izigravaju krizne mjere na tržištu platili dodatni porez", rekao je.

Kao primjer je naveo bankarski sektor.

"HNB je bankama isplatio više od milijardu i pol eura kroz mjere za suzbijanje inflacije, a banke su na to platile redovnu stopu poreza na dobit od 18 posto. Ako je to novac za suzbijanje inflacije, onda mora služiti toj svrsi", rekao je.

Pavić: Vlada spremna ograničiti cijene energenata

Marko Pavić poručio je da je vlada spremna intervenirati ako rast cijena energenata ponovno ugrozi standard građana i poslovanje tvrtki.

"Vlada je spremna ograničiti cijene energenata i pomoći građanima i tvrtkama u svakoj nadolazećoj krizi. To smo radili i tijekom pandemije, kada smo subvencijama za plaće zaštitili oko 800 tisuća radnih mjesta", rekao je Pavić.

Dodao je da je država kroz niz mjera pokušala izgraditi otpornost na buduće krize.

"Trenutačno imamo niže cijene energenata i devet paketa mjera vrijednih 8,5 milijardi eura, s ciljem očuvanja radnih mjesta i ograničavanja troškova energenata. Država je izgradila kapacitete i stabilan fiskalni okvir", rekao je.

Govoreći o porezu na ekstra profit, upozorio je da takva mjera može imati neželjene posljedice ako se ne primjenjuje pažljivo.

"Porez na ekstra profit može izgledati atraktivno, ali u praksi može ubrzati inflaciju. Kada smo ga ranije primijenili, dio sredstava preusmjeren je umirovljenicima, no istodobno je rasla inflacija", rekao je.

Pudić: Hrvatska za sada stabilna, ali globalne krize prijete rastom cijena energenata

Govoreći o utjecaju zastoja tankera u Hormuškom tjesnacu na globalno tržište energenata, Dalibor Pudić pojašnjava da su države Azije, poput Kine, Indije, Japana i Južne Koreje, najviše pogođene, dok Hrvatska osigurava opskrbu kroz fleksibilno globalno tržište LNG-a.

"To je apsolutno veći problem za države u Aziji, poput Kine, Indije, Južne Koreje i Japana. Međutim, kako je cijeli svijet jedno globalno tržište, LNG brodovi mogu otići tamo gdje im plate više taj plin", rekao je Pudić.

O potencijalnom privremenom rastu cijena plina zbog smanjenja isporuka iz Katara, Pudić objašnjava da kratkotrajni poremećaji neće značajno utjecati na hrvatsku inflaciju, ali dugoročni manjak mogao bi podići cijene.

"Normalno da će taj nedostatak od 20 posto plina kojeg se isporučuje, praktički LNG-a iz Katara, smanjiti količine plina na tržištu i time da će cijene porasti. Kratkoročno ovo ne utječe značajno na tržište i inflaciju, ali ako potraje, cijene će se korigirati", pojašnjava.

"Zanemariv je udio plina koji u Omišalj dolazi iz Perzijskog zaljeva"

Navodeći porijeklo plina koji se isporučuje u Omišalj, Pudić naglašava da Hrvatska koristi opskrbu s različitih svjetskih tržišta, dok količine iz Perzijskog zaljeva čine zanemariv udio.

"Najvećim dijelom plin dolazi iz Amerike, ali i iz Alžira i Australije. Iz Perzijskog zaljeva smo dobivali jako malo, možda par pošiljaka iz Katara", rekao je.

Ističući mogući dugoročni utjecaj višemjesečnih zastoja, Pudić upozorava da bi cijena nafte mogla dosegnuti visoke razine, ali tržište će se djelomično uravnotežiti kroz smanjenje potražnje i proizvodnje.

"Ako bi došlo do višemjesečnih zastoja, cijena nafte mogla bi otići iznad 100 eura, pa čak i do 150 eura po barelu, dok će tržište reagirati smanjenjem potražnje i proizvodnje", objašnjava Pudić.