Hrvatsko je stanovništvo u trendu progresivnog starenja, jer je udio starijih od 65 godina dosegao 15,7 posto, dok se udio mlađih od 14 godina smanjio na 17,1 posto, pokazuju podaci iz lanjskog popisa stanovništva objavljeni u zdravstveno-statističkom ljetopisu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za 2001. godinu.

U Hrvatskoj živi nešto manje od 4,5 milijuna ljudi, a u prošloj je godini zabilježena najniža negativna stopa prirodnog prirasta od osamostaljenja Hrvatske, koja iznosi - 1,9.

Stručnjaci zaključuju da Hrvatska ulazi u depopulacijsku fazu prirodnog kretanja zbog dugogodišnjeg smanjivanja nataliteta, fertiliteta i prirodnog prirasta, koje je dodatno ubzano ratnim zbivanjima.

Pozitivno prirodno kretanje bilježe samo četiri županije - Zadarska, Splitsko-dalmatinska, Dubrovačko-neretvanska i Međimurska, dok sve ostale bilježe prirodni pad.

Važan podatak, koji ujedno pokazuje stanje zdravstvene skrbi i socijalno-gospodarskog te kulturnog okruženja, jest stanje dojenačke smrtnosti.

U Hrvatskoj je lani umrlo 315 dojenčadi, odnosno 7,7 na 1.000 živorođenih.

Najčešći su uzroci ukupne dojenačke smrtnosti određena patološka stanja vezana uz trudnoću ili porod te sindrom dojenačke smrtnosti.

Zemlje s vrlo niskom stopom smrtnosti su Češka (4,1), Slovenija (4,6) i Švedska (3,4), dok zemlje bivšeg Sovjetskog Saveza bilježe stopu od čak 15,2.