Tekst: J.D.
Foto: AFP

U SERIJI bombaških napada u glavnom gradu Iraka ubijeno je najmanje 75, a ranjeno preko 300 ljudi, čime je ovo postao najkrvaviji dan u toj zemlji otkad su se krajem lipnja američke snage povukle iz urbanih područja.

Najsmrtonosniji napad dogodio se nedaleko od zgrade ministarstva vanjskih poslova, a u njemu je poginulo najmanje 59, a ranjeno 250 ljudi. Dužnosnici ministarstava kažu kako bi se broj mrtvih mogao popeti, jer spasitelji još uvijek pretražuju ruševine.

Napadi

Eksplozija pred zgradom, koja se nalazi izvan strogo utvrđene Zelene zone, bila je tako jaka da je razbila prozore, dijelove zgrade ministarstva, parkirane automobile, ali i dijelove drugih zgrada. Štetu su pretrpjeli čak i prozori zgrade parlamenta, koja se nalazi u Zelenoj zoni.

Nešto ranije eksplodirala je bomba i pred zgradom ministarstva financija. Automobilska bomba detonirana je pred patrolom vojske i policije, ubivši najmanje osam, a ranivši 22 ljudi.  a u vrijeme eksplozije pred ministarstvom vanjskih poslova u Zelenu zonu su upale rakete iz minobacača. Još uvijek nisu prijavljene žrtve i šteta.

U zapadnom dijelu glavnog grada dogodile su se još dvije eksplozije. U prvoj je ubijeno dvoje, a ranjeno 16 ljudi, dok je u drugoj ubijeno šest, a ranjeno 245 ljudi.

Opasnost od građanskog rata

Otkad su se Amerikanci povukli, povećan je broj bombaških napada, čime se zadaju teški udarci kredibilitetu iračke vlade u uspostavljanju mira. Iako je razina nasilja daleko niža nego prošlih godina, bombe u glavnom gradu ne pomažu građanima da se osjećaju sigurnije.

General Ray Odierno, glavni američki zapovjednik u Iraku, u ponedjeljak je rekao kako bi volio poslati američke vojnike zajedno s iračkima i kurdskima na sjever zemlje, gdje je došlo do najvećeg broja napada. Amerikanci bi se trebali potpuno povući za godinu dana, a ostavit će 50,000 vojnika koji bi trebali služiti kao snaga odvraćanja.

Veliki problem, na koji je nedavno upozoreno, je u tome što je iračka vojska još uvijek podijeljena po političkim i sektaškim linijama, a nije vjerna samoj državi. Različiti vojni kontingenti su pod kontrolom različitih političkih stranaka, a to je, upozoravaju stručnjaci, savršen recept za građanski rat.