GOTOVO za 10 posto pao je broj zamjenika državnih odvjetnika koji su tijekom 2024. obnašali tu dužnost. Proizlazi to iz izvješća glavnog državnog odvjetnika Ivana Turudića koji je danas objavio svoje prvo godišnje izvješće o radu.

Detalji izvješća

Na preko 300 stranica opisao je što je DORH-ova hijerarhija radila lani. Ipak, u oči posebno upada smanjeni broj zamjenika državnih odvjetnika, čime su potvrđeni raniji napisi o odljevu tužiteljskih kadrova. Turudić tako piše da je u sistematizaciji bilo popunjeno 69 posto mjesta zamjenika državnih odvjetnika, dok je u stvarnosti taj broj bio i manji jer su neki na bolovanjima, a neki upućeni na rad u druga tijela izvan državnog odvjetništva. Zlata Hrvoj Šipek na odlasku je ostavila popunjenost od 78 posto.

Znatan problem u radu predstavlja odljev kadrova koji nije dostatno praćen popunjavanjem kadrovima s potrebnim iskustvom, zbog čega dolazi do diskontinuiteta u radu.

Razlozi nepopunjavanja leže ponajprije u činjenici da se zapošljava premali broj državnoodvjetničkih vježbenika te je u 2024. godini zaposleno samo 19 državnoodvjetničkih vježbenika, a zajedno s 18 državnoodvjetničkih vježbenika zaposlenih u 2023. godini, u svim državnim odvjetništvima radi ukupno 37 državnoodvjetničkih vježbenika.

Povećanjem broja državnoodvjetničkih vježbenika u državnim odvjetništvima osigurali bi se potrebni kadrovski potencijali, koji stjecanjem potrebnih vještina i specifičnim stručnim osposobljavanjem predstavljaju budući državnoodvjetnički kadar, pogotovo za popunjavanje savjetničkih mjesta, a potom i mjesta dužnosnika", objašnjava Turudić.

Raste broj slučajeva

Istovremeno, i županijskim i općinskim državnim odvjetništvima, kao i samom DORH-u, porastao je lani broj predmeta u kojima sudjeluju. Smanjio se samo broj slučajeva kojima se bavi USKOK.

Unatoč tome, Turudić ističe da su državna odvjetništva u Hrvatskoj prošle godine zadržala ažurnost i kvalitetu rada. To pak, uvjerava Turudić, proizlazi iz indikatora koje koristi Komisija za učinkovitost pravosuđa Vijeća Europe, ali i iz podataka o uspješnosti u sudskim postupcima.

Lani je, ističe Turudić, zabilježen i značajan napredak u primjeni privremenih mjera osiguranja i oduzimanju imovinske koristi ostvarene kaznenim djelima. Sudovi su tako tijekom 2024. na temelju presuda u kaznenim postupcima oduzeli ukupno 29.456.904,36 eura. Riječ je o najvećem iznosu u protekle četiri godine, uz porast od 80 posto u odnosu na 2021. i 26 posto u odnosu na 2023. godinu.

Uz to, sudovi su prihvatili 3.030 imovinskopravnih zahtjeva, čime je oštećenicima dosuđen iznos od 42.428.069,31 eura. Među njima je i Republika Hrvatska, najčešće u slučajevima utaje poreza ili carina. DORH naglašava da su sve te presude rezultat rada državnih odvjetnika koji su u tim predmetima zastupali optužbu.

Kako ubrzati suđenja?

Turudić predlaže i izmjene procesnih zakona koje bi skratile trajanje sudskih postupaka. Time bi se, smatra, rasteretio rad državnih odvjetnika, ostavilo više prostora za kvalitetnu istragu i izvide te osigurala zaštita prava svih strana u postupku, kao i imovinskih interesa države.

Među izazovima u svakodnevnom radu navode se i alternativni načini rješavanja predmeta kojima se smanjuje broj sudskih postupaka, poput uvjetnog odustanka od progona, nagodbi i sporazuma, no i dalje je velika ovisnost o radu sudova i drugih institucija.

Premda je u 2024. godini poboljšana materijalna i financijska podrška državnim odvjetništvima, iz DORH-a poručuju da su problemi još uvijek brojni i zahtijevaju dodatnu pozornost kako bi se osigurali stabilni uvjeti za njihov rad.

Suradnja s EPPO-om

Cijelo jedno poglavlje posvećeno je i suradnji s europskim tužiteljstvom. U godini u kojoj je oduzeo EPPO-u slučaj Beroš te Hrvatskoj zaradio prijavu Europskoj komisiji, Turudić se u godišnjem izvješću hvali suradnjom s tužiteljima nadležnima za zaštitu financijskih interesa EU. 

Navodi kako su u 34 slučaja državna odvjetništva dostavila DORH-u obavijesti da imaju slučajeve za koje bi mogao biti nadležan EPPO. To je gotovo dvostruko više nego godinu ranije kada ih je bilo 18. Od toga je 26 predmeta proslijeđeno EPPO-u na provjeru. EPPO je donio odluku o preuzimanju 12 predmeta, 13 ih je odbio preuzeti, a u jednom predmetu odlučeno je da se neće pokretati istraga.

Na zahtjev EPPO-a, DORH je tijekom 2024. dostavio informacije za 10 predmeta. Istodobno je EPPO u 49 slučajeva DORH-u proslijedio prijave za koje je ocijenio da ne spadaju u njegovu nadležnost. Te su prijave upućene nadležnim odvjetništvima na daljnje postupanje. Godinu ranije broj takvih predmeta bio je veći – 71.

"Suradnja s EPPO-om je profesionalna te se odvija kroz razmjenu informacija i održavanje konzultativnih sastanaka. Sve aktivnosti provode se sukladno Uredbi o EPPO-u, Zakonu o provedbi Uredbe i Zakonu o kaznenom postupku", piše Turudić.