U JEKU trgovinskog rata koji je uvođenjem carina nametnuo američki predsjednik Donald Trump, sve se glasnije govori o mogućoj ekonomskoj suradnji između Europske unije i Kine, što implicira nove ekonomske, ali i geopolitičke izazove.

Prošlog tjedna objava Trumpovih carina - 10% na uvoznu robu iz svih zemalja, s višim stopama za ključne partnere poput Kine i EU - zapanjila je svijet. Globalna tržišta izgubila su bilijune dolara vrijednosti. Trump je danas objavio da ipak svima pauzira carine na 90 dana, osim Kini. Kini je povećao carine sa 104 posto na 125 posto, nakon što je Kina, kao odgovor na Trumpovu carinu Kini, uvela novu carinu od 84 posto za američke proizvode.

Kovačević: EU se pruža prilika da bude autonomnija nego dosad

Neko bliže povezivanje EU i Kine donedavno se uopće nije razmatralo kao opcija, no u zadnje vrijeme sve su češći glasovi da treba ići u tom smjeru.

"Europa je žrtva ovog trgovinskog rata, kao što je žrtva rata u Ukrajini. EU nema strategiju kako krizu prevladati. Do sada je slijedila Ameriku u odnosu prema Kini, uvodila je, npr., sankcije protiv Kine i kad je to bilo suprotno EU interesima, samo jer je to tražila Amerika.

Sad kad je očito da Amerika nije prijateljska prema Europi, pruža se prilika EU da bude autonomnija prema svima - SAD-u, Rusiji i Kini. Otvoreno je pitanje hoće li to Europa moći s obzirom na ipak veliku ovisnost o Americi, ponajprije sigurnosnu", govori vanjskopolitički analitičar Božo Kovačević.

Europu zasad ipak najviše brinu kineski jeftini proizvodi

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen razgovarala je s kineskim premijerom Lijem Qiangom. Govorili su o uspostavi mehanizma kojim bi se pratilo potencijalno preusmjeravanje trgovine. "Kina je voljna s EU jačati međusobno političko poštovanje", rekao je Li i dodao da Peking zagovara rješavanje pitanja dijalogom i konzultacijama.

Europa strahuje da će roba izbačena iz SAD-a brzo teći prema novim tržištima u EU, otvarajući rizike još dubljeg globalnog trgovinskog rata. Bilo je riječi o uspostavi mehanizma kojim bi se pratilo potencijalno preusmjeravanje trgovine.

>> Von der Leyen pozvala Kinu na pregovore

EU s Kinom nema ugodna iskustva oko trgovine. Bruxelles je godinama prozivao Peking zbog pribjegavanja snažnom subvencioniranju njegovih divovskih izvoznih industrija poput čelika, aluminija, električnih automobila i baterija.

Iako je fokus sastanka primarno bio na bojazni EU oko preusmjeravanja kineskih jeftinih proizvoda u Europu, analitičari smatraju kako je uža suradnja ovih dviju sila moguća. Von der Leyen je još u siječnju rekla da "moramo konstruktivno surađivati s Kinom", kazavši više i o "proširenju trgovinskih i investicijskih veza gdje je to moguće".

"Hoće li Trumpove carine gurnuti Europu u naručje Kine ili u sukob?"

NY Times u analitičkom tekstu naslovljenom "Hoće li Trumpove carine gurnuti Europu u naručje Kine ili u sukob?" dodaje da je SAD ipak teško zamijeniti jednokratnim trgovinskim ugovorima zbog veličine njegovog potrošačkog tržišta, koje je iznosilo 18.8 bilijuna dolara u 2024., prema podacima Svjetske banke. Amerika je najvažnije izvozno tržište EU.

Dio analitičara smatra da bi suradnja između EU i Kine mogla pomoći u ublažavanju posljedica trgovačkog rata te pružiti prilike za ekonomski rast, unatoč mogućim preprekama poput deficita i političkih nesuglasica.

Brkić: Svaka suradnja je win-win

Ekonomski analitičar Luka Brkić za Index govori da je povezivanje Europe i Kine moguć scenarij.

"Poznato je u ekonomskoj znanosti, ali ne samo ekonomskoj nego općenito u društveno-humanističkim znanostima, da su suradnja, kompromis, dogovori, uvažavanje tuđih stavova i interesa win-win situacija. Sve drugo je suboptimalno. Europa bi trebala igrati na tu kartu da okuplja, zove za pregovarački stol", govori Brkić.

Dotaknuo se moguće druge krajnosti odnosa Kine i EU, preplavljivanja kineskom robom na europskom tržištu. Podsjetimo, Europska unija već bilježi značajan trgovinski deficit s Kinom, koji je 2024. godine iznosio 304.5 milijardi eura.

"Ako ne možete prodavati na američkom tržištu zbog ove sulude politike carina, jednostavna logika je da se okrećete drugom najvećem tržištu. Europa kineskom i Kina europskom. Postoje teze da će više kineske robe ići prema Europi i da će Europa imati deficite poput SAD-a.

"Europa treba okupljati"

Mislim da će ta priča ipak biti puno složenija od toga. Nije to tako jednosmjerna stvar. Postoje brojne spekulacije, sad se ništa ne zna, možda prevlada neki treći put koji se sad uopće ne nazire. Kina zasad odgovara Americi milo za drago, Europa ističe jedan smireniji pristup i ostavlja prostor za kompromise.

Nepoznanica je puno. Nisam pobornik teza da smo opet u razdoblju u kojem smo bili 1930-ih prošlog stoljeća; kontekst je drugačiji. Bitno je da se racionalno uvažavaju interesi drugoga, sve drugo su ratnički bubnjevi. Europa treba igrati baš na tu kartu okupljanja", rekao je Brkić.

Pitanje je kako bi Trump na sve reagirao

Dio analitičara ipak je skeptičan. Noah Barkin, berlinski gostujući viši suradnik u German Marshall Fundu, rekao je za NY Times kako ne misli da se radi o suradnji koja donosi dobro objema stranama te da će Trumpove carine vjerojatno preusmjeriti ogromnu količinu kineskog izvoza u EU.

Drugi dio priče jest kako bi Trump na ovu suradnju reagirao. Najjednostavnije rečeno - Trumpova administracija nastoji ograničiti kineski utjecaj na globalnoj sceni pa bi svaki znak suradnje između EU-a i Kine mogao biti viđen kao prijetnja američkim interesima.

"Bit će posljedica ako se Europa poveže s Kinom"

Kovačević nastavlja da je osnovna namjera Trumpa koristiti carinski rat radi poboljšanja geopolitičkog položaja Amerike.

"Do razaranja dosadašnjeg sustava već je došlo, još ne znamo kakav bi taj novi poredak mogao biti. Čini se da ne samo u Kini nego i u Europi prevladavaju ideje o tome da je slobodna trgovina bolja od poštene trgovine na način na koji je definira Trump", kaže.

Mislim da će Amerika pod Trumpom biti sve rezolutnija u nametanju sankcija svim dojučerašnjim saveznicima koji je ne slušaju. Glavni je cilj onemogućiti daljnji razvoj Kine i to je prizma kroz koju će gledati svoj odnos sa svim zemljama. Svaka država koja će doprinositi razvoju Kine bit će gledana kao neprijatelj. S EU prijete da će iskoristiti druge poluge utjecaja, a to je sigurnosno pitanje.

Ako dođe do savezništva Kine i EU, bit će posljedica. Prvi val posljedica cijele situacije već osjećaju američki potrošači koji pomažu da se državni proračun puni povećavanjem cijena koje kupuju svi, najviše siromašni, umjesto oporezivanjem bogatih", rekao je Kovačević.