Rusija i Kina bore se za očuvanje povijesnog sjećanja na Drugi svjetski rat

Rusija i Kina bore se za očuvanje povijesnog sjećanja na herojska djela svojih naroda u Drugom svjetskom ratu, dok Zapad nastoji prekrojiti povijest kako bi potpuno promijenio svijet. To je izjavila službena predstavnica ruskog Ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova u intervjuu za Rusko-kineski kulturni centar "Žar ptica".

Zapad želi prepisati povijest

Diplomatkinja je istaknula da se od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti UN-a samo Ruska Federacija i Kina bore za očuvanje povijesne istine o Drugom svjetskom ratu, dok su ostale zemlje, čak i one koje su bile dio antihitlerovske koalicije, "ili same sve zaboravile ili žele da Rusija i Kina sve zaborave".

"Tko se od ove petorice uopće bori za povijesno pamćenje? Samo dvije naše zemlje - Rusija i Kina. To je istina. Jer tri zemlje - Sjedinjene Američke Države, Francuska i Velika Britanija - bore se upravo za suprotno, za prepisivanje ove povijesti", primijetila je Zaharova.

Nestanak živih svjedoka kao prilika za promjenu narativa

Istaknula je da svake godine ima sve manje veterana, preživjelih opsade i svjedoka strašnih događaja Drugog svjetskog rata, pa "zapadnjaci žele iskoristiti ovaj trenutak" kako bi rezultate rata prepustili zaboravu. "I nakon ovoga, kada ne ostane nijedan živi svjedok, nijedan jedini, namjeravaju potpuno prepisati povijest, potpuno odbaciti rezultate Nürnberga, potpuno srušiti spomenike na teritoriju svojih zemalja, potpuno prepisati svijet", naglasila je Zaharova.

Prema njoj, rezultat takvih akcija bit će povratak "u vremena imperijalizma, kolonijalizma, ali jednostavno na novoj razini".

"I ovo, nažalost, nije nova visoka razina, već novo dno", zaključila je Zaharova.

Vršitelj dužnosti regionalnog guvernera Kurska Aleksandar Kinštejn izvijestio je da je u ukrajinskom napadu na grad Rilsk u toj regiji u Rusiji oštećen hotel te sa su tri osobe ozlijeđene. 

Stanovnik Gorlovke poginuo je tijekom napada ukrajinskih trupa, izvijestio je ruski gradonačelnik grada Ivan Prihodko na svom Telegram kanalu.

"Kao posljedica ukrajinske oružane agresije, poginuo je civilni stanovnik Gorlovke", napisao je.

Osim toga, nešto kasnije gradonačelnik je izjavio da je tinejdžer ozlijeđen kada je ukrajinski dron udario u stambeno naselje Solnečni.

Gorlovka se nalazi 50 kilometara sjeverno od Donjecka, na teritoriju koji kontroliraju ruske snage. 

Ukrajinska zastupnica Kira Rudik izjavila je za BBC da je skeptična prema ponudi predsjednika Vladimira Putina za izravne razgovore, ističući da Rusija nikada nije dala ni jedan jedini znak da želi okončati rat.

Također optužuje Rusiju da je nastavila gađati ukrajinske vojnike tijekom parade povodom Dana pobjede na Crvenom trgu u Moskvi, unatoč tome što je Putin uveo tromjesečno primirje.

Rudik tvrdi da je Putinov govor u ranim jutarnjim satima bio motiviran samo željom da ponovno preuzme inicijativu i da napreduje po svojim uvjetima te poziva zapadne saveznike da ostanu čvrsti.

"Kad jednom kreneš u borbu, moraš ići do kraja i pokazati Rusiji da Zapad misli ozbiljno. Putin želi da svi igraju njegovu igru", poručila je i istaknula da Ukrajina treba još oružja.

Turska je jedini član NATO saveza koji je održavao odnose s Rusijom tijekom invazije na Ukrajinu. Predsjednici Erdogan i Putin, obojica na vlasti više od dvadeset godina, uvijek su održavali dobre odnose. Prošlog prosinca, prema ruskoj novinskoj agenciji Tass, Erdogan je izjavio da su oni jedini preostali vođe u svjetskoj politici.

Unatoč tome, Turska ostaje dio zapadnog vojnog saveza i pružila je vojnu potporu Ukrajini, primjerice slanjem dronova Bayraktar. Ukratko, Turska se doima kao relativno neutralan teritorij za obje strane.

U ožujku je tursko Ministarstvo obrane izjavilo da bi moglo doprinijeti mogućoj mirovnoj misiji u Ukrajini ako se proglasi primirje, a najvjerojatnije bi to bilo u gradu gdje se susreću istok i zapad.

Turska je spremna biti domaćin mirovnih pregovora između Rusije i Ukrajine u Istanbulu, što je potvrdio predsjednik Erdogan. Također je izrazila spremnost nadzirati potencijalno primirje u Ukrajini ako bude uspostavljeno. Turska održava bliske veze i s Kijevom i s Moskvom, pruža vojnu pomoć Ukrajini, ali se protivi sankcijama Rusiji, nastojeći balansirati između dviju strana.

Erdogan želi da Turska nastavi svoju ulogu posrednika u sukobu, a obje strane vide ga kao pouzdanog posrednika. Ukrajinski predsjednik Zelenski također je naglasio važnost sigurnosnih garancija, uključujući i ulogu Turske u tome.

Papa Leo XIV. pozvao je na mir u Ukrajini u svojoj prvoj poruci vjernicima. "Nosim u srcu patnju voljenog ukrajinskog naroda", rekao je i pozvao da se učini sve što je moguće kako bi se što prije postigao pravedan i trajan mir.

Andrij Jermak, ključni savjetnik ukrajinskog predsjednika Zelenskog, zahvalio je papi na podršci. "Rat mora prestati, vatra mora prestati, a svi zarobljenici i djeca koju je otela Rusija moraju se vratiti kući", dodao je.

Također je istaknuo da trenutačno postoji samo jedna osoba koja ne želi da se to dogodi.

Državni tajnik SAD-a Marco Rubio posjetit će Tursku od 14. do 16. svibnja radi neformalnog sastanka ministara vanjskih poslova NATO-a, priopćilo je Ministarstvo vanjskih poslova SAD-a.

Razgovori će se usredotočiti na sigurnosne prioritete saveza, uključujući povećanje ulaganja saveznika u obranu i okončanje rata između Rusije i Ukrajine, navodi se u izjavi.

Posjet će se održati u vrijeme kada ruski predsjednik Vladimir Putin predlaže održavanje izravnih razgovora s Ukrajinom u toj zemlji.

Volodimir Zelenski oprezno je i diplomatski reagirao na kasnonoćnu ponudu Vladimira Putina o izravnim pregovorima u Istanbulu sljedećeg četvrtka, piše BBC.

>> Opširnije

Papa Lav XIV. pozvao je u nedjelju svjetske čelnike da zaustave ratove, prije svega u Ukrajini i Pojasu Gaze, u govoru nakon svoje prve nedjeljne molitve u svojstvu Pape pred desecima tisuća ljudi.

>> Opširnije

Ranije jutros glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je da Putinov prijedlog za pregovore pokazuje "stvarnu namjeru" ruskog predsjednika da pronađe mirno rješenje sukoba.

Prema navodima ruske državne agencije Tass, Peskov je za rusku televiziju Kanal 1 rekao da je Putinova izjava vrlo ozbiljan mirovni prijedlog te da se mir može postići jedino putem ozbiljnih pregovora.

Poljski premijer Donald Tusk najnoviji je europski čelnik koji je reagirao na prijedlog ruskog predsjednika Vladimira Putina za izravne pregovore s Ukrajinom.

U objavi na platformi X, Tusk – koji je u subotu boravio u Kijevu zajedno s drugim europskim liderima – napisao je: "Kao odgovor na naš apel, Rusi su predložili mirovne pregovore s početkom 15. svibnja. No svijet čeka nedvosmislenu odluku o trenutačnom i bezuvjetnom prekidu vatre. Ukrajina je spremna. Dosta je žrtava!"

Francuski predsjednik Emmanuel Macron razgovarao je u nedjelju ujutro telefonom s turskim predsjednikom Tayyipom Erdoganom, kako bi ga izvijestio o razgovorima koje su on i drugi europski čelnici nedavno vodili u Kijevu, priopćio je ured francuskog predsjednika.

Tijekom razgovora Macron je naglasio, kako navode iz Elizejske palače, "nužnost" da Rusija pristane na bezuvjetni prekid vatre u trajanju od 30 dana. Iz ureda turskog predsjednika ranije su poručili da je Turska spremna biti domaćin pregovora o prekidu vatre i trajnom miru između Rusije i Ukrajine, u sažetku istog razgovora s Macronom.

Novi njemački kancelar Friedrich Merz izjavio je u nedjelju da je ruska ponuda za izravne pregovore s Ukrajinom "dobar znak", ali da je "daleko od dovoljnog".

"Od Moskve očekujemo da pristane na prekid vatre koji će omogućiti stvarne pregovore. Najprije moraju utihnuti oružja, tek tada mogu započeti razgovori", rekao je Merz u izjavi koju prenosi agencija Agence France-Presse.

Merz, koji je u utorak potvrđen na dužnost kancelara nakon nesigurnog početka, obećao je da će snažna potpora Ukrajini biti u središtu politike njegove vlade, usred trajne zabrinutosti oko američke sigurnosne predanosti Europi pod predsjednikom Donaldom Trumpom.

Kako primjećuje europski dopisnik Guardiana Jon Henley, Merz je otvoreniji od svojeg prethodnika Olafa Scholza prema slanju njemačkih raketa dugog dometa Ukrajini, kao i prema sudjelovanju njemačkih vojnika u mirovnim misijama.

U subotu se pridružio britanskom premijeru Keiru Starmeru, francuskom predsjedniku Emmanuelu Macronu i poljskom premijeru Donaldu Tusku u Kijevu, gdje su se sastali s Volodimirom Zelenskim u znak podrške Ukrajini.

Moskva je demonstracijom vojne sile pokazala koliko Kremlj danas ovisi o stranim saveznicima u ratu protiv Ukrajine.

>> Opširnije

Papa Lav XIV. drži svoje prvo obraćanje vjernicima na Trgu svetog Petra. Novi papa pozvao je na “autentičan i trajan mir” u Ukrajini, prekid vatre u Gazi te oslobađanje svih izraelskih talaca.

Lokalne vlasti u sjevernoj ukrajinskoj regiji Sumi priopćile su da su u ruskom granatiranju tijekom prethodnog dana poginule tri osobe, dok su još četiri civila ozlijeđena.

Još jedan civil smrtno je stradao u subotu, kada je ruski dron pogodio južni grad Herson, potvrdio je regionalni guverner Oleksandr Prokudin. Prema podacima Associated Pressa, koji se poziva na ukrajinske izvore, od 11. ožujka – kada je Ukrajina objavila spremnost na prekid vatre – u ruskim zračnim napadima poginulo je najmanje 117 civila, a više od tisuću ih je ranjeno.

U Mađarskoj ovih dana teče neviđena kampanja protiv pristupa Ukrajine u EU-u. Jer čini se da Orban hitno treba nekakvog "vanjskog neprijatelja" - Ukrajinu i EU - kako bi ostao na vlasti.

>> Opširnije

Prema navodima ruske državne novinske agencije Tass, rusko ministarstvo obrane priopćilo je da je Ukrajina prekršila trodnevno primirje, koje je završilo u subotu, više od 14.000 puta te da su ukrajinske snage pet puta pokušale probiti južnu granicu Rusije.

U četvrtak, prvog dana primirja, Ukrajina je optužila Rusiju za više od 730 kršenja i poručila da će njezine snage na to adekvatno odgovoriti.

Posebni američki izaslanik za Bliski istok Steve Witkoff prekršio je dugogodišnji protokol i na tri visoka sastanka s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom koristio prevoditelje iz Kremlja, što ga je, prema ocjeni dužnosnika, dovelo u "ozbiljan nepovoljan položaj", izvijestio je NBC News.

>> Opširnije

Vanjskopolitički savjetnik Kremlja Jurij Ušakov izjavio je u nedjelju da će predloženi mirovni pregovori između Rusije i Ukrajine, koje je inicirao predsjednik Vladimir Putin, uzeti u obzir stanje na terenu, ali i pregovore iz 2022. godine, prenosi agencija Interfax.

Putin je predložio održavanje izravnih pregovora s Ukrajinom 15. svibnja u Istanbulu.

Ključni savjetnik ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog poručio je da Rusija mora pristati na prekid vatre prije nego što mogu započeti izravni pregovori između dviju zemalja.

"Najprije prekid vatre na 30 dana, pa onda sve ostalo. Rusija ne smije kamuflirati svoju želju za nastavkom rata verbalnim akrobacijama", poručio je Andrij Jermak, predstojnik ureda predsjednika Ukrajine, na društvenim mrežama.

"Prekid vatre prvi je korak prema okončanju rata i potvrdit će da je Rusija spremna stati s ubijanjem."

Francuski predsjednik Emmanuel Macron jutros je na društvenoj mreži X reagirao na prijedlog Vladimira Putina.

"U Kijevu, zajedno s predsjednikom Trumpom, dali smo jasan prijedlog: bezuvjetni prekid vatre u trajanju od 30 dana, s početkom u ponedjeljak. Predsjednik Zelenski prihvatio je prijedlog bez ikakvih uvjeta. Sada očekujemo jednako jasan odgovor iz Rusije.

Ne može biti pregovora dok oružje govori. Ne može biti dijaloga ako se istovremeno bombardiraju civili. Potreban je prekid vatre sada, kako bi pregovori mogli započeti. Radi mira."

Macron, koji je jedan od najglasnijih europskih saveznika Kijeva, ranije je istaknuo da bilo kakav mirovni sporazum ne smije predstavljati "kapitulaciju Ukrajine" te da mora biti potkrijepljen sigurnosnim jamstvima.

Rusija i Ukrajina moraju postići dogovor o prekidu vatre kako bi Sjedinjene Američke Države mogle krenuti dalje u pregovorima o okončanju rata punog razmjera, izjavila je glasnogovornica američkog State Departmenta Tammy Bruce.

"Rusiji ćemo suditi po djelima, a ne po riječima", rekla je Bruce. "Dogovorili smo s Ukrajinom suradnju na području ključnih sirovina i energetike kako bismo pomogli u obnovi. Sada su nam potrebni konkretni prijedlozi s obje strane za okončanje sukoba."

U izjavi za televizijsku mrežu NewsNation, Bruce je naglasila da će daljnje američko sudjelovanje u mirovnim pregovorima ovisiti o postizanju prekida vatre. "Više smo puta rekli da, kako bismo mogli ići naprijed u vezi s ovim sukobom, mora doći do prekida vatre", izjavila je.

Ukrajina i europski čelnici dogovorili su se o bezuvjetnom prekidu vatre u trajanju od 30 dana, počevši od 12. svibnja, uz podršku američkog predsjednika Donalda Trumpa. Postavili su ultimatum Putinu.

>> Opširnije