EUROPSKA unija spremna je uzvratiti mjerama protiv američkih tehnoloških divova ako američki predsjednik Donald Trump odluči uvesti carine na europske proizvode, doznaje Financial Times. To bi bilo prvo korištenje novog "oružja" Bruxellesa koje bi moglo proširiti trgovinski sukob i na sektor usluga.

Europska komisija razmatra primjenu tzv. instrumenta protiv prisile (ACI) u potencijalnom sukobu s Washingtonom, otkrili su dužnosnici upoznati s planovima. Ovaj mehanizam omogućio bi EU uvođenje mjera protiv američkih uslužnih sektora, uključujući velike tehnološke kompanije. "Sve opcije su na stolu", rekao je jedan od dužnosnika, ističući da je ACI najsnažniji alat koji Bruxelles može koristiti bez kršenja međunarodnog prava.

"Bazuka"

ACI je osmišljen tijekom Trumpovog prvog mandata i prvotno zamišljen kao sredstvo odvraćanja protiv Kine. Omogućuje Komisiji da ograniči trgovinu uslugama ako procijeni da neka država koristi carine na robu kako bi prisilila EU na promjenu politike. Trumpove prijetnje carinama - primjerice, kako bi prisilio Dansku da preda Grenland ili kako bi spriječio EU da sankcionira američke tehnološke kompanije - spadaju u tu kategoriju, smatraju europski dužnosnici.

Kad je ACI izglasan 2023., neki europski dužnosnici prozvali su ga "bazukom". Njegova primjena omogućuje širok spektar mjera odmazde, uključujući ukidanje zaštite intelektualnog vlasništva i ograničavanje komercijalne eksploatacije - što bi moglo značiti zabranu preuzimanja softvera i korištenja streaming-servisa.

EU bi također mogla ograničiti strana ulaganja ili blokirati pristup europskom tržištu bankarskim, osiguravateljskim i financijskim tvrtkama iz SAD-a. Ipak, unatoč svom iskustvu s uvođenjem carina na robu, EU oklijeva proširiti sukob na područje usluga i intelektualnog vlasništva.

Trump je prošlog tjedna izjavio da bi "apsolutno" uveo carine EU, opravdavajući to briselskim postupcima protiv američkih tehnoloških tvrtki i trgovinskim deficitom. No, nije precizirao kada bi mjere stupile na snagu ni bi li EU mogla pregovarati o izuzeću, kao što su ranije učinili Kanada i Meksiko.

Ministri podržavaju odmazdu

Europski ministri trgovine sastali su se jučer u Varšavi kako bi raspravili Trumpove prijetnje. Prema riječima dužnosnika koji su sudjelovali u zatvorenim razgovorima, većina ministara podržala je mogućnost odmazde ako bude potrebna. Povjerenik za trgovinu Maroš Šefčovič istaknuo je da EU preferira pregovore kako bi izbjegla carinski sukob, ali je dodao: "Ako budemo pogođeni, odgovorit ćemo odlučno."

Naglasio je i da EU bilježi trgovinski suficit u robi, ali istovremeno ima znatan deficit u trgovini uslugama s SAD-om. Neke zemlje članice, suočene s usporavanjem gospodarstva, skeptične su prema eskalaciji trgovinskog rata. "Cilj nam je smiriti situaciju", rekao je jedan europski diplomat upoznat s raspravama.

Svaka protumjera morala bi biti proporcionalna, a Europska komisija morala bi dostaviti dokaze o šteti koju bi carine nanijele europskim industrijama. Osim toga, mjere bi morale dobiti podršku najmanje 15 od 27 država članica. Taj proces može potrajati nekoliko tjedana - posljednji put kada je EU uvodila carine za SAD, 2018. godine, trebalo je tri mjeseca da budu odobrene.

Za usporedbu, Kanada i Meksiko su prošlog tjedna uveli protumjere unutar nekoliko sati nakon što je Washington donio odluku o carinama od 25 posto. Trump je naknadno suspendirao carine za ove dvije zemlje, tvrdeći da je to rezultat njihovih obećanja o jačem suzbijanju migracija i trgovine drogom.

"Brzina je ključna. Moramo biti odlučni"

Francuski ministar trgovine Laurent Saint-Martin izjavio je za Financial Times da bi EU, unatoč ACI-ju, mogla trebati još brže mjere odmazde. "Brzina je ključna - moramo biti spremni djelovati brže nego prošli put. Moramo biti ujedinjeni i odlučni."

Podsjetimo, u ožujku 2018. Trump je uveo carine od 25 posto na čelik i 10 posto na aluminij. EU je tada tri mjeseca razmatrala protumjere, koje su na kraju uključivale carine na američke proizvode u vrijednosti od 2.8 milijardi eura.

Ipak, EU može djelovati brzo u kriznim situacijama, naglasio je jedan diplomat. "Pogledajte naš odgovor na rusku invaziju na Ukrajinu ili pandemiju covida - kad je potrebno, reagiramo brzo."