AMERIČKI predsjednik Donald Trump odbio je isključiti mogućnost vojne sile u svojoj kampanji za preuzimanje Grenlanda, rekavši da ima obvezu osigurati vlasništvo nad tim danskim teritorijem koji je već više puta odbacio njegove pokušaje. Trump je u intervjuu za NBC News potvrdio da je "apsolutno" razgovarao o aneksiji Grenlanda.

"Uzet ćemo Grenland. Da, sto posto", rekao je Trump za NBC. "Ne, nikad ne isključujem vojnu silu. Ali mislim da postoji dobra šansa da to učinimo bez nje", rekao je Trump. "Imamo obvezu štititi svijet. Ovo se tiče svjetskog mira i međunarodne sigurnosti. I dok sam predsjednik, to je moja odgovornost. Ne, ne isključujem ništa."

>> Trump: Uzet ćemo Grenland, 100 posto. Ne isključujem vojnu silu

Povijest američkih odnosa s Grenlandom

Sjedinjene Američke Države prisutne su na Grenlandu još od Drugog svjetskog rata, kada je otok bio danska kolonija, a Dansku je okupirala nacistička Njemačka.

Godine 1941. Washington je postigao dogovor s danskim vlastima u egzilu o uspostavi vojnih baza na Grenlandu kako bi se suprotstavio njemačkom utjecaju. Tada je izgrađena zračna baza Thule, danas poznata kao svemirska baza Pituffik, koja je tijekom Hladnog rata igrala ključnu ulogu u nadzoru sovjetskih raketnih aktivnosti.

Trump nije prvi američki predsjednik koji je pokazao interes za Grenland. Još 1867. godine administracija predsjednika Andrewa Johnsona razmatrala je mogućnost kupnje otoka. Najozbiljniju ponudu iznio je predsjednik Harry S. Truman 1946. godine, kada je Danskoj ponudio 100 milijuna dolara u zlatu za Grenland. Ponuda je odbijena.

"Prethodne ponude SAD-a dogodile su se u doba kada su takvi ‘poslovi’ između kolonijalnih sila bili uobičajeni, bez ikakvog uvažavanja volje naroda koji su time bili pogođeni", rekla je Rachael Lorna Johnstone, profesorica prava na islandskom Sveučilištu Akureyri, specijalizirana za pravo i politiku polarnih područja. "Grenlanđane se nikada nije pitalo za mišljenje – barem ne do sada", dodala je za Newsweek.

Je li realno da SAD preuzme Grenland?

Pravni stručnjak za nacionalnu sigurnost William C. Banks sa Sveučilišta Syracuse u New Yorku izjavio je da je ideja o Grenlandu kao američkoj saveznoj državi "gotovo sigurno samo Trumpova fantazija". "Grenland bi sam morao zatražiti status savezne države, što je krajnje nevjerojatno", rekao je za Newsweek. "Došlo bi do ozbiljnih sukoba s Danskom i Europskom unijom, a ako bi SAD pokušao zauzeti Grenland silom, radilo bi se o nezakonitom činu agresije."

Slično mišljenje iznio je i dr. Romain Chuffart, predsjednik i glavni direktor Arktičkog instituta. "Scenarij u kojem Grenland postaje 51. savezna država SAD-a vrlo je malo vjerojatan. Odluke o suverenitetu, državnosti ili teritorijalnoj integraciji u potpunosti ovise o demokratskim procesima u samom Grenlandu i zahtijevale bi sveobuhvatne pregovore te odobrenje u skladu s postojećim pravnim i političkim mehanizmima u Grenlandu i Danskoj", rekao je.

"Moguće je da će, kad se otvori razgovor, Grenlanđani uvidjeti prednosti članstva u američkom ustavnom sustavu i na kraju upravo to odabrati kao svoj oblik suverenosti", rekao je dr. Barry Scott Zellen sa Sveučilišta Connecticut, stručnjak za sigurnosna pitanja Arktika i viši suradnik Instituta za Sjever.

No Ulrik Pram Gad, viši istraživač u danskom institutu za međunarodne studije i stručnjak za arktičku politiku, ne slaže se. "Grenlanđani su gotovo jednoglasno – prema jedinoj vjerodostojnoj anketi, na nedavnim izborima, kroz izjave svih čelnika političkih stranaka te u javnoj reakciji na najavljeni posjet bračnog para Vance – jasno odbacili ideju da bi na bilo koji način trebali postati dio SAD-a", rekao je.

Kako bi moglo izgledati američko preuzimanje Grenlanda?

Iako Trump u svojim istupima uglavnom govori o "stjecanju" Grenlanda, nije isključio ni uporabu vojne sile. Barry Zellen smatra da bi vojna intervencija bila "brza i uglavnom bez krvoprolića" jer, kako kaže, "Grenland je saveznik, a SAD već dugo igra ulogu njegova zaštitnika, pa bi takav potez mogao biti prihvaćen s manje otpora."

U tom bi slučaju, dodaje, mogla biti uspostavljena neka vrsta "privremene uprave", slično onoj koju su Amerikanci uveli u Iraku 2003. godine nakon svrgavanja Saddama Husseina. Tada je formirana Koalicijska privremena uprava pod vodstvom američkog administratora, čiji je cilj bio uspostava nove, proameričke vlade.

No mnogi su znatno skeptičniji prema takvom scenariju. Ulrik Pram Gad smatra ideju vojnog preuzimanja – "besmislenom". "Grenland nije teritorij koji bi se mogao zauzeti vojskom", rekao je za Newsweek. "Riječ je o ogromnoj ledenoj masi, okruženoj kamenitim obalama s oštrim planinama i dubokim fjordovima. Niti dva naselja nisu povezana cestom – i kada bi se netko iskrcao, ne bi imao kamo."

Upozorava i da bi svaka invazija arktičkog otočja vrlo brzo postala misija traganja i spašavanja. "Što bi uopće značilo prisilno preuzimanje?" pita se Gad. "Nekolicina američkih marinaca preuzima policijske ovlasti u svakom selu s 20 do 200 stanovnika? Američki ratni brodovi blokiraju dolazak robe iz Danske? CIA-in agent tjera premijera da pod prijetnjom oružjem potpiše prisegu lojalnosti Trumpu?"

"Trumpove težnje prema Grenlandu moguće su jedino kršenjem međunarodnog prava – uključujući onoga koje je SAD sam pomagao graditi od Drugog svjetskog rata. Svaka rasprava o mogućem pripajanju Grenlanda zapravo samo daje legitimitet izmišljenoj priči kojom se pokušava zastrašiti Grenlanđane", dodaje Gad.

Slično mišljenje dijeli i dr. Romain Chuffart iz Arktičkog instituta: "S gledišta međunarodnog prava, jednostrana aneksija ili prisilno preuzimanje Grenlanda bilo bi očito kršenje temeljnih načela – poput teritorijalnog integriteta i prava naroda na samoodređenje."

Ozbiljni razgovori ipak se svode na politički dogovor

"Trumpova administracija ustrajna je u porukama da želi Grenland i šalje visoke (iako nepozvane) izaslanike kako bi otvorili dijalog", kaže Zellen. "Jasno je da Washington želi dogovor i sporazumno rješenje, no do sada nailazi na žestok otpor političkog vrha Grenlanda i Danske."

Dodaje i da bi SAD mogao pokušati "posijati razdor među domaćim akterima i prebaciti podršku s jedne strane na drugu, u ime dugoročnog mira". "Danska bi izgubila suverenitet, a umjesto nje bi se pojavila neovisna država Grenland, pod izravnom američkom zaštitom", zaključuje.

Pravni stručnjak William C. Banks objašnjava da bi, barem teoretski, Kongres morao donijeti zakon o prijemu Grenlanda kao savezne države, koji bi predsjednik potom potpisao – čime bi on i formalno postao dijelom SAD-a. "Ako se građani i vlasti Grenlanda i Danske protive, teško je zamisliti kako bi takav model upravljanja uopće mogao funkcionirati", dodaje.

Moguće posljedice američkog preuzimanja Grenlanda

Odgovor javnosti već je započeo. Početkom ožujka ispred američkog konzulata u Nuukuu, glavnom gradu Grenlanda, održan je prosvjed protiv Trumpa. Prosvjednici su nosili transparente s porukama "Yankee, idi kući" i kape s natpisom "Make America Go Away", parodirajući Trumpovu poznatu parolu.

Zellen kaže da prizori podsjećaju na antiameričke prosvjede koji su obilježili Hladni rat i razdoblje tzv. globalnog rata protiv terorizma. Slična očekivanja ima i profesorica prava Rachael Johnstone: "Svi izabrani predstavnici više-manje jednoglasno poručuju da Grenlanđani ne žele da njima upravlja neka strana sila – bila to Danska, SAD ili netko treći. Oni žele biti – samo Grenlanđani."

No posljedice svakog pokušaja Washingtona da nametne vlastitu volju ne bi se zaustavile na Grenlandu.

Jim Townsend, bivši zamjenik pomoćnika ministra obrane SAD-a za europske i NATO poslove, izjavio je za Newsweek da bi takav potez bio katastrofalan za NATO. "Za transatlantske odnose to bi bila potpuna katastrofa – za NATO, za odnose SAD-a s Europom i ostatkom svijeta", rekao je. "Time bi Rusija i Kina zabilježile ogromnu stratešku pobjedu."

Na arktičkom forumu u Murmansku ruski predsjednik Vladimir Putin upozorio je da bi američko preuzimanje Grenlanda imalo globalne posljedice. Nazvao je Trumpove planove "ozbiljnima" i "duboko ukorijenjenima u povijesti" te poručio kako je "pogrešno misliti da se radi o običnom hiru nove američke administracije".

"Grenland je pitanje koje se tiče dviju konkretnih država i ne odnosi se izravno na nas", rekao je. "Ali, naravno, zabrinuti smo zbog toga što zemlje NATO-a sve češće označavaju krajnji sjever kao potencijalno područje budućih sukoba. Rusija nikada nikome nije prijetila na Arktiku. No pomno pratimo situaciju, jačamo obrambene kapacitete i moderniziramo vojnu infrastrukturu u skladu s razvojem događaja", rekao je Putin.