STANJE zbog uzajamnih carina između SAD-a i Kine sve više eskalira i razdor između dva najveća svjetska gospodarstva postaje sve veći, piše Deutsche Welle. Tko će od ta dva ekonomska giganta duže izdržati i tko ima jače adute?

Trgovinski rat između SAD-a i Kine je dostigao nove razmjere nakon što je Peking nametnuo protucarine na robe iz SAD-a od 125 posto, čime je reagirao na odluku predsjednika SAD-a Donalda Trumpa o nametanju povišenih carina na kineske proizvode od 145 posto. 

Kineski lider Xi Jinping je u petak prvi put javno komentirao eskalirajući trgovinski konflikt. Španjolskom premijeru Pedru Sanchezu u Pekingu je rekao da nema pobjednika u trgovinskom ratu, a postupanje protiv svijeta samo dovodi do samoizolacije.

Xi je također istaknuo da nije uplašen te je izrazio samouvjerenost u sposobnost svoje zemlje da savlada izazove koje sa sobom donosi politika predsjednika SAD-a Donalda Trumpa. "Bez obzira na to kako se mijenja eksterno okruženje, Kina ostaje samouvjerena, fokusirana i koncentrirana na upravljanje vlastitim poslovima", prenijela je Xijevu izjavu kineska državna televizija CCTV.

Kina na Trumpovoj meti

Drugog travnja Trump je najavio sveobuhvatne carine svim trgovinskim partnerima SAD-a te time izazvao šok za čitavo svjetsko gospodarstvo. Na snagu su te carine trebale stupiti 9. travnja. No, nekoliko sati nakon što su stupile na snagu, Trump je objavio 90-dnevnu pauzu od primjene za više od 75 zemalja koje su voljne pregovarati s Washingtonom.

Pritom je isključio Kinu iz te pauze i umjesto toga povećao carine na kineski uvoz kao kaznu za kineske carinske reakcije na američke carine. Optužio je Kinu za "nedostatak poštovanja" te nametnuo carine od 125 posto. One s prethodnim carinama sada iznose 145 posto. Peking je kritizirao Trumpovo postupanje kao "šikaniranje" i naglasio da će se protumjerama boriti "sve do kraja".

Ako Washington nastavi nametati dodatne carine na kineske robe, Kina će to ignorirati, poručeno je iz kineskog ministarstva za trgovinu, koje ističe da proizvodi iz SAD-a u tom slučaju više neće imati gospodarskog smisla za uvoznike.

"Natjecanje tko će nadživjeti onoga drugoga"

Eskalirajuće uzajamne carine i nepostojanje volje ijedne strane da inicira razgovore mogli bi dovesti do prekida trgovinskih veza između SAD-a, najveće svjetske ekonomije, i Kine, druge najveće svjetske ekonomije. "SAD i NR Kina sada nastoje vidjeti tko može nanijeti više boli drugoj strani", kazao je u izjavi za DW Chong Ja Ian s Nacionalnog Sveučilišta u Singapuru.

Iako je ovisnost Kine o tržištu SAD-a opala proteklih godina, ona još uvijek postoji. Taj azijski gospodarski gigant je 2024. u SAD izvezao robe u vrijednosti od skoro 440 milijardi dolara. S druge strane, Kina je također važno izvozno tržište za robe iz SAD-a, posebice za agrikulturne proizvode poput sojinih sjemenki i svinjetine, kao i za proizvode visoke tehnologije.

S obzirom na duboko isprepletene trgovinske odnose između ovih dviju zemalja, aktualni trgovinski rat se pretvorio u natjecanje "tko može nadživjeti onoga drugoga", kazao je Chong.

Dok još uvijek postoje nade u to da će se obje strane možda povući, Chong u tim nadama vidi samo "želje" s obzirom na stil vodstva Trumpa i Xija. "Nijedna strana ne želi izgubiti obraz. Obje strane žele govoriti oštro i djelovati oštro. Tako da nastaje situacija u kojoj ima manje pregovora, manje volje za kompromisima, ali više prostora za potencijalnu eskalaciju", dodao je. 

Hoće li na koncu doći do potpunog raskola između te dvije gospodarske sile, ovisi o tome koliko dugo će trajati ovi uzajamni carinski nameti i hoće li obje strane održati eskalaciju, rekao je Chong. Istaknuo je da se neke robe preusmjeravaju preko trećih zemalja prije nego što stignu u SAD ili Kinu.

Wang Guo-Chen, ekonomist specijaliziran za Kinu na institutu za gospodarska istraživanja Chung-Hua u Taipeiju, argumentira da je između SAD-a i Kine već došlo do gospodarskog razilaženja tako što je onemogućeno da se kineske robe izvezu na američko tržište otkad je Trump povećao carine.

Što može Kina?

Otkad je započela najnovija runda trgovinskog rata, Kina je poduzela i druge protumjere. Tako je 11. travnja Kineska nacionalna filmska administracija objavila da planira "umjereno smanjiti" objavljivanje holivudskih filmova na kineskom tržištu.

U međuvremenu je kinesko ministarstvo za trgovinu obećalo stranim trgovinskim poduzećima, koja se suočavaju s izvoznim izazovima, olakšati poslovanje kroz otvaranje kapaciteta za golemo unutarnje tržište kroz određene trgovinske programe i vladine inicijative. 

No, ta domaća inicijativa bi sa sobom mogla donijeti neželjene posljedice, posebice za strana poduzeća u Kini koja bi se mogla suočiti s većom konkurencijom kineskih firmi, kazao je Dali Yang, politolog i sinolog sa Sveučilišta u Chicagu.

Peking je također proteklih godina nastojao diverzificirati svoje trgovinske kanale te uspješno prebaciti dio proizvodnje u Vijetnam, druge jugoistočne azijske zemlje i u Meksiko. No ta strategija se sada suočava s novim preprekama.

"Trump dijelom nastoji ustvari zaustaviti ili usporiti te napore", kazao je Yang u razgovoru za DW te dodao da ta alternativna tržišta također imaju ograničene kapacitete da apsorbiraju svu kinesku robu koja je bila namijenjena za tržište SAD-a.

"Činjenica je da Kina djeluje u takvom obujmu da bi, ako joj se to dozvoli, praktički mogla proizvoditi za čitav svijet", kazao je Yang i istaknuo problem prekomjernih kapaciteta koji opterećuju kineske trgovinske veze.

Za to vrijeme Sjedinjene Američke Države ostaju atraktivan trgovinski partner za mnoge države, kazao je Yang te dodao da većina zemalja koje trguju s SAD-om pokazuje suficit, dok zemlje koje trguju s Kinom, doduše, imaju koristi od kineskih roba, ali pokazuju tipičan deficit u svom poslovanju: "Trgovanje s Kinom stoga ne dovodi uvijek do signifikantnog stvaranja radnih mjesta u tim zemljama jer od te neravnoteže često profitira Kina."

Kina sama na trgovinskom bojištu protiv SAD-a

Unatoč globalnim posljedicama Trumpovih carina, Kina je u svemu tome ustvari sama na trgovinskom bojištu jer su lideri drugih azijskih zemalja, uključujući Vijetnam, Kambodžu i Indiju, brzo pokazali volju za ublažavanjem tenzija s SAD-om, dok su Japan i Južna Koreja poslali dužnosnike za pregovore.

"Mislim da se puno toga temelji na kineskoj pogrešnoj procjeni situacije", kazao je Wang i dodao da Kina vjeruje da će je svi slijediti kad se pokaže čvrsta u svom stavu. "No, umjesto toga zemlje su požurile da zovu Trumpa i dogovore pregovore", istaknuo je ovaj stručnjak. 

S druge strane, pristup Pekinga također ima cilj pojačati nacionalističko raspoloženje u Kini, pojasnio je Wang. Pod Xijevim vodstvom Kina već dugo provodi oštru i konfrontacijsku diplomaciju "vuka ratnika" koja pojačava antiameričko raspoloženje s obzirom na rastuće bilateralne napetosti. 

"No, tu postoji i rizik od toga da bi bilo teško napraviti zaokret u tom animozitetu i kontrolirati situaciju", istaknuo je Chong. "Nastaje situacija u kojoj će Kina biti manje voljna za kompromise, posebice ako ti kompromisi postanu vidljivi."