NIJEDNO drugo područje u Ukrajini nije pretrpjelo sličan danak kao istočni Donbas, regija bogata ugljenom, ali razorena ratom. Njegova sudbina sada bi mogla odlučiti budućnost rata tijekom sastanka u Washingtonu. Ukrajina drži ovo industrijsko područje još od 2014. godine, kada su proruski separatisti počeli sukobe s ukrajinskim snagama i proglasili Donjeck i Luhansk neovisnim "narodnim republikama".

Nakon potpune ruske invazije 2022. godine, rat u Donbasu eskalirao je u sukob iscrpljivanja koji je obje strane stajao stotine tisuća žrtava, pretvorio naselja u ruševine, a golema područja u blatnjave bojišnice kao u Prvom svjetskom ratu, piše The Times.

Ukrajina još drži oko 22 posto Donbasa

Bitke za donbaske gradove poput Bahmuta postale su groblja ukrajinskih postrojbi, dok su vojnici ginuli pokušavajući zaustaviti ruske napade "ljudskim valovima". Pa ipak, unatoč tome što drži 22 posto Donbasa, oko 6600 četvornih kilometara, od Ukrajine bi se moglo očekivati da preda svoje najutvrđenije obrambene linije.

Ruski predsjednik Vladimir Putin zatražio je predaju tog preostalog teritorija, uključujući strateške kote i utvrđene gradove, kao uvjet za okončanje rata. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, politički i vojno, ne bi mogao prepustiti Donbas Rusiji, čak i kad bi to želio, a da ne ostavi svoju zemlju u još nesigurnijem položaju nego što je sada.

Čak i kad bi se Rusiji dopustila dugotrajna de facto kontrola teritorija koji već zauzima u Ukrajini, ukrajinski ustav predstavlja složen izazov za bilo kakvo potencijalno odricanje slobodnog teritorija ili de iure priznanje ruske kontrole nad teritorijem koju su dosad zauzele Putinove snage.

Ustav izričito zabranjuje predsjedniku da jednostrano odobrava bilo kakve teritorijalne promjene, propisujući da je teritorij Ukrajine cjelovit i nepovrediv, da je obrana suvereniteta Ukrajine najvažnija funkcija države te da o svim promjenama teritorija može odlučiti samo državni referendum koji raspisuje parlament - Vrhovna rada.

"Ukrajinci neće darovati svoju zemlju okupatoru"

Zelenski je više puta izjavio da neće pristati na teritorijalne ustupke. "Odgovor na ukrajinsko teritorijalno pitanje već stoji u ustavu Ukrajine. Nitko od toga neće odstupiti, niti će to moći. Ukrajinci neće darovati svoju zemlju okupatoru", rekao je prije devet dana nakon prvih izjava američkog predsjednika Donalda Trumpa da bi teritorijalni ustupci mogli biti temelj mirovnog sporazuma.

Sastanak u Washingtonu, na kojem će Zelenskog pratiti glavni europski čelnici, te glavni tajnik NATO-a Mark Rutte, dolazi nakon što je Trump rekao saveznicima da Putin želi ukrajinski Donbas kao uvjet za okončanje rata. Sastanak u ponedjeljak bit će i prvi susret Zelenskog i Trumpa nakon žučne rasprave u Ovalnom uredu u veljači.

Dolazi nakon sastanka na vrhu između Trumpa i Putina na Aljasci u petak, gdje je Trump iznenada odustao od zahtjeva za prekid vatre u korist mirovnog rješenja koje se, čini se, zasniva na Putinovu zahtjevu za slobodnim ukrajinskim teritorijem Donbasa.

Zasad je nejasno jesu li Putinovi prijedlozi samo polazište za pregovore ili konačna ponuda. U svakom slučaju, prijedlog da se Rusiji prepusti neosvojeni teritorij s ukrajinskom većinom, na kojem još uvijek žive stotine tisuća ukrajinskih civila, čini se nemogućim zahtjevom.

Povlačenje u zamjenu za prekid napada

"Dati Donbas Rusiji pravno, politički i strateški ne dolazi u obzir, a uz to bi izazvalo ozbiljne podjele u našem društvu. Naš ustav zabranjuje bilo kakvu podjelu ukrajinskog suverenog teritorija", istaknuo je Oleksandr Merežko, predsjednik parlamentarnog odbora za vanjske poslove i član Zelenskijeve stranke Sluga naroda.

Putinova ponuda da se zamrznu crte bojišnice u zamjenu za cijeli Donbas očito je isključila mogućnost prekida vatre dok se ne postigne sveobuhvatan dogovor. Prekid vatre bio je jedan od ključnih zahtjeva Zelenskog, u vrijeme kada Rusija svakodnevno gađa Ukrajinu dronovima i balističkim projektilima, a ukrajinske snage polako se povlače duž ključnih dijelova bojišta.

Prema izvorima upoznatima s ruskom ponudom, Kijev bi se u potpunosti povukao iz regija Donjeck i Luhansk, koje zajedno čine Donbas, u zamjenu za rusku obvezu da zaustavi napade u južnim regijama Hersonu i Zaporižju.

Osim toga, Rusija bi se odrekla sićušnih džepova okupirane Ukrajine blizu Harkiva i Sumija, ukupne površine oko 440 četvornih kilometara, u zamjenu za to da Ukrajina preda 6600 četvornih kilometara koje još drži u Donbasu.

Odricanje od ključnih kota i utvrđenih gradova

Isti su izvori također naveli da Putin traži i formalno priznanje ruske suverenosti nad Krimom, koji je Moskva oduzela Ukrajini 2014. godine. Vojno gledano, predaja preostalog teritorija Donbasa Putinu značila bi odricanje od ključnih kota i utvrđenih gradova Kramatorska i Slovjanska, što bi Rusiji omogućilo napredovanje u druge dijelove Ukrajine ako bi se neprijateljstva ponovno rasplamsala.

"Zemlja koju naše snage još drže u Donbasu je utvrđeni bastion i predstavlja ulaz u druge dijelove Ukrajine, koji bi Rusi mogli lako iskoristiti kao odskočnu dasku u bilo kojem novom napadu. Ta zemlja nije samo simbolična. Ona je strateški vitalna", dodao je Merežko.

Ekonomski gledano, iako je Ukrajina već izgubila niz ključnih rudnika u Donbasu, daljnji gubitak teritorija također bi bio poguban. Sve dok nije obustavio proizvodnju prije sedam mjeseci zbog borbi, rudnik koksnog ugljena pokraj donbaskog grada Pokrovska bio je jedini izvor koksnog ugljena u zemlji, ključnog za čeličnu industriju.

Na početku potpune invazije, ukrajinska proizvodnja čelika srozala se za 70 posto, na 6,3 milijuna tona. Prema procjenama industrijskih analitičara, ako se rudnik u Pokrovsku potpuno izgubi, proizvodnja čelika u zemlji pala bi na samo dva do tri milijuna tona.

Trump bi mogao "odlutati na rusku stranu"

Uz toliko toga što se može izgubiti i u tako nestabilnom političkom okruženju, malo je Ukrajinaca našlo utjehu u onome što je uslijedilo nakon sastanka na vrhu na Aljasci, uz brifinge koji upućuju na sigurnosna jamstva za Ukrajinu po uzoru na NATO-ov "članak 5." o uzajamnoj obrani, ali izvan saveza NATO-a.

"Očekujemo li doista da će zapadne nuklearno naoružane nacije reagirati odlučno protiv Rusije u slučaju novih napada na Ukrajinu, ako mi nismo stvarni član NATO-a? Mi tako ne mislimo", zaključio je Merežko.

"Samo se nadamo da će europski čelnici uspjeti zadržati Trumpa usredotočenim na ključna pitanja kad bude razgovarao sa Zelenskijem u Washingtonu", zaključio je Merežko: "Bez europskog pritiska mogao bi odlutati prema Rusiji, poput stiha iz pjesme Franka Sinatre: 'moj prevrtljivi prijatelj, ljetni vjetar'."