EUROPSKE su zemlje uslijed velike financijske krize natjerane da uvedu dodatne državne garancije štednje kako bi sačuvali krhko povjerenje ulagača u bankarski sustav. Posljednji sastanak ministara ekonomije i financija Europske unije održan u Luksemburgu trebao je donijeti olakšanje na burzama što je djelomično uspio.

Jedini plan Europe - povratak povjerenja u ekonomiju

Osnivanje tijela Europske unije za izbjegavanje krize i nadzor financijskog sistema odbijeno je iz razloga prevelikih ekonomskih različitosti što nije slučaj u SAD-u. No, ipak je sastanak urodio receptom za rješavanje krize: "Moramo imati koordiniranu akciju kako bismo izbjegli jednostrane odluke koje bi imale negativne posljedice. Povjerenje u ekonomski sustav treba biti vraćeno svakom ulagaču i štediši te se treba poboljšati stanje međubankarskog tržišta", pojasnio je Joaquín Almunia Amann, član Europske komisije za ekonomske i monetarne poslove.

Danska je pronašla rješenje u osnivanju dugoročnog državnog fonda za održavanje financijske stabilnosti i uklonila je ograničenje osiguranog iznosa štednje. "Otkrili smo najjače oružje tako da za sigurnost garantira cijela kreditna sposobnost zemlje. To smo učinili kako bismo što prije vratili povjerenje u financijski sektor Danske", izjavio je danski ministar financija Lars Lokke Rasmussen.

Padaju i najotporniji

Kako ni zemlje s najsigurnijim financijskim sektorom i najvišim standardom u Europi nisu otporne na krizu, vidljivo je iz primjera Islanda, piše B92. Premijer Islanda objavio je krizno stanje nekih banaka te je objavio nacionalni plan za njihovo spašavanje što su podržale sve stranke.

Njemačka, iako je obećala sigurnost i najvećih štednih uloga nije pokazala rezultate, jer je frankfurtska burza u posljednjem danu trgovanja izgubila na vrijednosti sedam posto. Niti London nije prošao slavno, jer riječi Alistaira Darlinga, financijskog sekretara, nisu bile dovoljne da spriječe pad kritičnih dionica britanske burze. "Financijske transakcije sastavni su dio našeg života stoga je bitno da podržimo bankarski sistem u cjelini i budemo spremni na intervenciju u pojedinim slučajevima", kazao je Darling.

"Svi smo mi krivi, međusobno smo neprijatelji"

Michael Bloomberg, gradonačelnik New Yorka i financijski stručnjak sažeo je realnost današnjih financija u nekoliko riječi: "Svi smo mi krivi, međusobno smo neprijatelji. Već duže vrijeme diljem svijeta razvijamo ekonomiju prevelikog opsega za koju smo znali da će se urušiti". Isti taj gradonačelnik imao je vezane ruke kada su investitori na burzi u New Yorku promatrali kako jedan od najjačih indeksa, Dow Jones, pada ispod vrijednosti od 10.000 bodova.

Upravo je greška u ekonomiji koja se zasniva samo na povjerenju potrošača koje je, kako vidimo iz ovoga što se događa, vrlo krhko s katastrofalnim posljedicama. Upravo je zato unca zlata postala jedan od omiljenih investicija na svjetskom tržištu jer sirov novac danas predstavlja samo papir koji "danas je, sutra nije". Nakon usvajanja plana za spas ekonomije vrijednog 700 milijardi dolara bit će potrebno neko vrijeme da se uoče pozitivne posljedice.

Tko će upravljati sa 700 milijardi dolara?

Jedan od čelnih ljudi za raspolaganje s 700 milijardi dolara, prema neimenovanom izvoru, bit će bivši čelnik Goldman Sachsa, Neil Kashkari koji će biti zadužen kao voditelj Ureda za financijsku stabilnost pri ministarstvu financija. Započinje opsežna operacija spašavanja američkog gospodarstva su utjecajem na Europu i Aziju.

Rusi osnovali radnu grupu

"Kriza financijskog sustava zahtjeva hitnu zajedničku akciju, sada je vrijeme za nove odluke", bile su riječi Dmitrija Medvedeva koji je potvrdio svoje sudjelovanje na sastanku europskih čelnika u francuskom gradiću Evianu koji će se održati 8. listopada. Protiv utjecaja financijske krize, Rusija će se boriti specijalnom radnom skupinom koje je osnovana kako bi pretila i spriječila utjecaj krize na Rusku ekonomiju. U radu novoosnovane grupe sudjeluju predsjednik, ali i premijer Vladimir Putin. Pripreme cijelog svijeta za borbu protiv ponovljene propasti ekonomije kakva se dogodila 1929. godine uzele su maha.

"Velika depresija" započela je crnim utorkom 29. listopada u SAD-u, za čiji je oporavak trebalo od jedne do 11 godina. Ukratko, kao posljedica te krize ljudski je rod unazađen gotovo dva desetljeća, vladala je nestašica, glad, nezaposlenost, siromaštvo i bolest. Nažalost, kriza nije potaknuta od malog potrošača koji je u konačnici "pregažen" krizom, dok se oni koji potenciraju takve situacije za sebe već nekako pobrinu.

V.M.