ŠVICARSKA, poznata po svojoj neutralnosti, ulaže stotine milijuna eura u sveobuhvatnu obnovu goleme mreže atomskih skloništa i bunkera civilne zaštite.

Pozivajući se na "promjenjivu globalnu sigurnosnu situaciju", ova nacija kreće u veliki projekt modernizacije kako bi osigurala zaštitu za svakog od svojih gotovo devet milijuna stanovnika.

Tvrđava skrivena ispod ulica Züricha

U srcu starog grada Züricha, među srednjovjekovnim zdanjima, nalazi se mjesto koje redovito iznenađuje turiste - podzemna garaža Urania. No, kako objašnjava turistička vodičica Samantha Aeschbach, to nije samo parking. Riječ je o modernoj vojnoj utvrdi na sedam katova, skrivenoj svima pred očima, koja u slučaju nužde može primiti 11.000 ljudi te im osigurati vodu, struju i filtrirani zrak, piše Washington post

"Da biste na nju naišli, stvarno morate tražiti", kaže Aeschbach, dodajući kako otkriće uvijek potakne lavinu pitanja o švicarskoj vojnoj povijesti. "Svi su jako iznenađeni, a onda žele znati malo više, pa skrenemo s teme", priča kroz smijeh.

Nacionalni sport i milijarde za modernizaciju

Pripravnost je u Švicarskoj gotovo nacionalni sport. Služenje vojske ili civilne zaštite je obavezno, a zemlja je premrežena s oko 370.000 skloništa. Zbog novih globalnih napetosti, vlada je odlučila uložiti stotine milijuna u njihovu obnovu. 

Od 2026. godine na snagu stupa nova uredba kojom će se u idućih 15 godina modernizirati 200 većih bunkera, što će koštati preko 250 milijuna eura. Također, naknada koju investitori plaćaju za gradnju javnih skloništa porast će s otprilike 930 na više od 1500 eura po osobi.

Istovremeno, švicarski kantoni već rade na zamjeni ventilacijskih i filtracijskih sustava starih 40 godina, za što je osiguran fond od 1,2 milijarde dolara. Vojska također traži inovativne ideje za pretvaranje postojećih utvrda u "teško osvojive obrambene čvorove".

Skloništa za suvremene sukobe

Ova povijesna obnova izravna je posljedica rata u Ukrajini, koji je potaknuo novu eru militarizacije diljem Europe. Silvia Berger Ziauddin, profesorica povijesti na Sveučilištu u Bernu, objašnjava da je "mentalitet bunkera" dio švicarskog "nacionalnog DNK", koji se razvijao od obrane protiv stranih osvajača u 19. stoljeću do nuklearnih prijetnji Hladnog rata. 

Danas se vlasti pripremaju za scenarije "polikrize", gdje se više prijetnji pojavljuje istovremeno. Daniel Jordi, načelnik Odjela za civilnu zaštitu, ističe kako se sada razmišlja i o zaštiti ljudi izvan njihovih domova. "Gospodarstvo i dalje mora funkcionirati tijekom rata. To je ono što vidite u svim sukobima danas", rekao je. 

"Neki ljudi moraju ići na posao. A ako radite u velikom gradu i dođe do zračnog napada, kao što to trenutno vidite u Kijevu, morate imati određenu zaštitu za te ljude." Prioritet je i održavanje rada škola te zaštita mladih od trauma. Švicarske vlasti, kaže, uče iz iskustava Ukrajine, Finske i Izraela. "Moramo definirati: Od čega se želimo zaštititi?"

Kako funkcionira švicarski sustav?

Od 370.000 švicarskih bunkera, mnogi se nalaze u stambenim zgradama, a oko 1.700 objekata služi kao zapovjedna mjesta ili poljske bolnice. Izgrađeni su od armiranog betona, s protueksplozijskim vratima i sustavima za zaštitu od nuklearnog, kemijskog i biološkog oružja. Svakoj osobi osiguran je minimalno jedan kvadratni metar prostora.

Raspodjela mjesta u skloništima strogo je čuvana tajna. Major Frank Armour iz civilne zaštite kantona Vaud pojašnjava da bi vlada u slučaju opasnosti naredila aktivaciju skloništa u roku od pet dana, a tek tada bi građani dobili detaljne upute.

"Definitivno kada je počeo rat u Ukrajini, mnogi su ljudi počeli pitati o skloništima", rekao je Armour, dodajući da, iako se situacija smirila, mreža bunkera pruža važan "osjećaj sigurnosti".

Globalni biznis

Dok je Švicarska predvodnik u pripravnosti, "prepper" kultura postaje sve popularnija diljem svijeta. Švicarske tvrtke još od 1960-ih izvoze svoje znanje i proizvode. Xavier Brun, direktor tvrtke Bunker Swiss, kaže da su ratovi u Ukrajini i na Bliskom istoku izazvali skok potražnje za privatnim bunkerima. "Mnogi ljudi imaju pitanja, mnogi se ljudi boje", ističe Brun, čija tvrtka nudi komplete za gradnju bunkera po cijeni od 46.000 do 93.000 dolara.

U SAD-u, cijene se kreću od 20.000 dolara za osnovne modele do milijun dolara za luksuzne verzije s tajnim prolazima i kinima. Ron Hubbard, direktor tvrtke Atlas Survival Shelters, volio bi da Amerika usvoji švicarski model civilne zaštite. "Jedan od mojih ciljeva je, nadam se, da bih mogao natjerati ovu novu [Trumpovu] administraciju da možda vrati civilnu obranu u Ameriku", rekao je.

Za Ericha Breitenmosera, vlasnika jedne od najvećih privatnih utvrda u Švicarskoj, modernizacija je jednostavno "zdrav razum". On je 2019. kupio tvrđavu Furggels, izgrađenu 1939. za obranu od Hitlerove vojske, što mu je, kako kaže, donijelo i povijesno zadovoljstvo i duševni mir. 

"Noa nije gradio arku tijekom potopa, gradio je arku prije potopa", zaključuje. "Možda vam nikada neće trebati, ali ako vam zatreba, bit ćete sretni što je imate."