PO NALOGU švedske vlade Nacionalni institut za ekonomska istraživanja izradio je analizu o financijskim učincima imigracije na Švedsku u posljednjih 40 godina. Pokazalo se da izbjeglica u prosjeku trenutačno košta švedski državni proračun oko 2500 eura godišnje, dok svi ostali stranci u prosjeku pozitivno pridonose javnim financijama s oko 4800 eura godišnje.

Pod doprinosom javnim financijama podrazumijevaju se porezni prihodi za svakog pojedinca umanjeni za rashode koje država usmjerava prema određenoj skupini, primjerice za obrazovanje ili socijalne naknade, prenosi švedski dnevni list Svenska Dagbladet.

Neto doprinos izbjeglica javnim financijama je negativan

Ekonomski institut analizirao je neto učinke migracija u Švedsku od 1983. godine do danas, a svrha istraživanja bila je bolje razumijevanje dugoročnih društveno-ekonomskih učinaka imigracije. Pokazalo se da je neto doprinos izbjeglica javnim financijama bio negativan tijekom cijelog istraživanog razdoblja.

S druge strane, neto doprinos svih stranaca, bez obzira na status i razlog dolaska, bio je pozitivan između 1983. i 1988. godine (otprilike kad je počeo masovni dolazak izbjeglica iz Jugoslavije), a zatim negativan do 2022. godine. U posljednje tri godine dva milijuna osoba rođenih u inozemstvu (oko 20 posto ukupne populacije) ima pozitivan učinak na švedske javne financije.

"Sada imamo crno na bijelo da su troškovi imigracije bili visoki tijekom ovih godina, kao i da je bila ispravna politika koju sada vodimo s restriktivnijim pristupom", rekla je na konferenciji za novinare Elisabeth Svantesson, ministrica financija u švedskoj vladi desnog centra koja je posljednjih godina uvelike ograničila i otežala dolazak imigranata.

Ekonomski institut u svome detaljnom izvješću ističe kako je pozitivan trend prvenstveno potaknut kontinuirano sve većim dolaskom visokokvalificirane radne snage u Švedsku i sve manjim brojem izbjeglica.

Za nekoliko godina izbjeglice će se etablirati na tržištu rada

"Očekuje se da će kroz nekoliko godina izbjeglice također pozitivno pridonositi javnim financijama. Dijelom zbog činjenice da se sve više pristiglih izbjeglica uspijeva etablirati na švedskom tržištu rada, a dijelom i zbog činjenice da se očekuje da će dugoročno priljev izbjeglica ostati nizak", stoji u izvješću.

Kod analize doprinosa izbjeglica treba napomenuti da svrha njihove imigracije nije poboljšanje gospodarstva zemlje domaćina, odnosno za razliku od svih ostalih imigranata, njihov dolazak temelji se na humanitarnim, a ne na ekonomskim razlozima.