SLOVENIJA je prvi put glasala protiv rezolucije Opće skupštine UN-a kojom se poziva na ukidanje američkog embarga Kubi, uvedenog 1960. godine. Bosna i Hercegovina također je bila među 17 država koje su se usprotivile rezoluciji. Dokument je na kraju prihvaćen sa 130 glasova za, 17 protiv i 25 suzdržanih. Američka delegacija je odmah nakon glasanja prosvjedno napustila dvoranu, na što su kubanski predstavnici uzvratili pljeskom.

Protiv rezolucije su, uz SAD i Izrael koji joj se tradicionalno protive, ovaj put glasale i Ukrajina, Argentina, Bosna i Hercegovina, Mađarska, Kolumbija, Sjeverna Makedonija te, po prvi put, Slovenija. Među suzdržanim zemljama bile su Hrvatska, Albanija, Bugarska i Estonija.

Većina članica Europske unije, kao i prethodnih godina, podržala je rezoluciju. Predstavnik EU-a izjavio je nakon glasanja da Unija ostaje pri stavu kako embargo negativno utječe na kubanski narod. Istaknuo je da je nastavak pružanja pomoći nužan, posebno sada kada se Kuba suočava s teškom humanitarnom krizom, koju obilježavaju česti nestanci struje te nestašica hrane i lijekova.

Dodao je da bi ukidanje embarga pomoglo otvaranju kubanskog gospodarstva, ali je dio odgovornosti za trenutnu situaciju pripisao i kubanskoj vladi, koja nije provela potrebne političke i ekonomske reforme.

Incidenti uoči glasanja

Uoči samog glasanja, američki predstavnik Mike Waltz najavio je protjerivanje kubanskog diplomata. Razlog je incident od utorka, kada je diplomat odgurnuo ruku i telefon američkom kolegi. Američki diplomat je u tom trenutku snimao sukob kubanskog kolege s ministrom vanjskih poslova Brunom Rodriguezom Parrillom, dok je Waltz govorio pred Općom skupštinom.

Waltz je u svom govoru kritizirao kubansko komunističko vodstvo i odbacio tvrdnje da je zemlja u teškoj situaciji zbog američkog embarga. Pritom je pokazao fotografije bivšeg vođe Fidela Castra s dva Rolexa na ruci, čiju je današnju vrijednost procijenio na oko 40.000 dolara.

Pokazao je i fotografiju aktualnog predsjednika Miguela Diaz-Canela sa sličnim satom, kao i slike luksuznih nekretnina obitelji Castro. Među njima su rezidencija uz more u Varaderu od oko 1300 četvornih metara i privatni otok Cayo Piedra.

Kubanska delegacija prekinula je njegov govor lupanjem po stolovima, nakon čega je ministar Rodriguez Parrilla prišao govornici i optužio Waltza da laže. Američki predstavnik oštro je uzvratio, poručio da se neće dati zastrašiti i naglasio da se nalaze u Sjedinjenim Američkim Državama, a ne na Kubi.

Predsjedavajući je zbog napetosti morao nakratko prekinuti sjednicu. Do drugog incidenta došlo je izvan dvorane, kada je kubanski diplomat spriječio američkog kolegu u snimanju. Osiguranje UN-a razdvojilo je sudionike i udaljilo ih.

Dugogodišnji pozivi na ukidanje embarga

Opća skupština UN-a od 1992. godine redovito podržava rezoluciju koju predlaže Kuba, a kojom se traži kraj američkog embarga. U razdoblju od 2015. do 2017., kada su se odnosi Kube i SAD-a popravili tijekom mandata Baracka Obame, rezolucija je dobivala i do 191 glas podrške. Sjedinjene Države i Izrael 2016. godine su se čak i suzdržali od glasanja protiv.

Ovogodišnja rezolucija, koju je također pripremila Kuba, ponovno potvrđuje suverenu jednakost država, načelo nemiješanja u unutarnje poslove te slobodu međunarodne trgovine i plovidbe.

U dokumentu se izražava i zabrinutost zbog američkog zakona "Helms-Burton" iz 1996. godine. U rezoluciji stoji da taj zakon narušava suverenitet drugih nacija, interese pojedinaca i tvrtki pod njihovom jurisdikcijom te slobodu trgovine i plovidbe. Rezolucija stoga poziva države da ne uvode takve mjere i da ukinu postojeće.