TVRTKA Digitron iz istarskog grada Buje prva je u Europi, prije pola stoljeća, napravila džepni kalkulator – model db800 – koji je ostao u kolektivnoj memoriji te je danas sinonim za sve takve uređaje. Malo računalo ušlo je u povijest pod imenom same tvrtke, Digitrona, koja i danas postoji s drugačijim proizvodnim programom.

Ovo je priča o Digitronu i njegovim legendarnim proizvodima.

"Bio je simbol vremena"

"Digitron je bio simbol vremena. Ljubomora prema ljudima koji su radili u Digitronu bila je strašna, dok su u to vrijeme postojala druga pravila.

Oni su imali neke privilegije koje su donosile tadašnje jugoslavenske carine koje su ograničavale uvoz, pa kad si uspio – uspio si. Njihovi tadašnji patenti i digitalne vage su nešto što je važno," kaže za Index Korado Korlević, voditelj zvjezdarnice u Višnjanu i veliki poznavatelj Istre.

Bivši radnik bujskog Digitrona Dino Debeljuh, nekadašnji saborski zastupnik i veleposlanik u Indiji, kaže da je to bilo uspješno poduzeće koje je u njegovo vrijeme, između 1978. i 1983. godine, zapošljavalo oko osamsto ljudi.

"Carinska politika nam je pomagala - nije Trump prvi izmislio carine"

"Radio sam u razvojnom odjelu, potom u servisnom odjelu na šefovskom mjestu te sam bio predsjednik sindikata iako nisam bio u Savezu komunista. Istina je da nam je carinska politika pomagala – nije Trump prvi izmislio carine", govori za Index.

"Nakon prvog džepnog računala db800 radili smo i druge modele, te stolne kalkulatore, blagajne za trgovine, teleprintere, alarme za banke koji su bili povezani s policijom i namjensku proizvodnju za vojsku koja je bila još kvalitetnija od ostale," kaže za Index Debeljuh.

Ispričao nam je i anegdotu koju nije zaboravio: "U Sarajevu smo instalirali alarmni sustav u banku koji je proradio kad je prolazio tramvaj. Zvali su nas da ga odmah uklonimo jer je dolazila policija!"

Problemi započeli 1980-ih

Problemi u Digitronu, prisjeća se Debeljuh, započeli su još osamdesetih godina. "Počele su padati plaće, odlazili su stručnjaci iz razvoja pa nije bilo novih proizvoda. Otvorilo se i tržište za proizvode iz drugih zemalja," dodaje Debeljuh i otkriva jednu "poslovnu tajnu".

"Nije bio moguć direktni uvoz Olivetti električnih pisaćih mašina iz Italije pa smo uvozili u dijelovima, sklapali i servisirali. Prodavali smo ih pod imenom Digitron. To ime je bilo brend", navodi.

Kako je nastao Digitron?

Tvrtku Digitron osnovalo je početkom 1971. godine poduzeće Buje-export, koje se bavilo vanjskom trgovinom. Iste godine započela je proizvodnja stolnih kalkulatora DV1200 i DV1212. Dok se nije izgradila zgrada pogona, proizvodnja se nalazila u bivšem vatrogasnom domu u Bujama.

Jedan od važnih razloga za utemeljenje Digitrona bio je zaustavljanje iseljavanja iz Bujštine, koja je tih godina bila mnogo siromašnija nego danas. O počecima Digitrona postoji zanimljiv YouTube video.

Međunarodno priznanje i ulazak u tehnološku povijest Digitronu su donijeli prvi ručni kalkulator napravljen u Europi – model db800 iz 1971. godine te db801 iz 1973. Ti proizvodi dobili su brojne nagrade i pokazali kako je istarski Digitron "u korak" s najvećim japanskim tvrtkama poput Sharpa i Casia, odnosno američkim Texas Instruments.

Skupocjeni kalkulator koji je promijenio sve

Model db800 nije bio jeftin proizvod – koštao je osam stotina američkih dolara, što je u današnjim mjerilima, kad se uračuna inflacija, oko 6.350 dolara ili oko 5.400 eura. U jugoslavenskim dinarima, to je iznosilo 12.000 dinara – za taj novac mogao se kupiti automobil Zastava 750, Fićo, odnosno oko tri tone kruha ili četiri tisuće litara mlijeka. Prosječna plaća bila je oko tisuću dinara.

Za taj novac Digitron db800 nije pružao mnogo – samo četiri osnovne računske operacije - zbrajanje, oduzimanje, množenje i dijeljenje. "Sjećam se da su ga kupovali privatni mesari, oni su imali novaca", kaže Dino Debeljuh.

Model db800 koristio je punjive baterije, što je bilo rijetko u to vrijeme. Brojke je prikazivao na fluorescentnom ili LED zaslonu. Uređaj je bio teži od današnjih kalkulatora, ali dovoljno mali da se uklapa u opis džepnog kalkulatora.

"Ni Nijemci ni Britanci nego - Jugoslaveni"

Digitron je model db800 izvozio u Italiju, Francusku, Švicarsku, Švedsku i Sovjetski Savez. Specijalizirani web portali, poput Hackdaya, nemaju dvojbi o prvom džepnom računalu.

"Početkom 1970-ih džepni kalkulator bio je posljednja riječ u osobnoj elektronici, a potrošači u Europi s nestrpljenjem su gledali prema Japanu ili SAD-u tražeći uvid u nove proizvode. U međuvremenu, europski proizvođači, možda Philips u Nizozemskoj ili Olivetti u Italiji, bez sumnje su angažirali svoje najbolje inženjere na zadatku isporuke prvih domaćih europskih modela", piše Jenny List 2024. godine na Hackdayu.

"Tko je prvi imao kalkulator europske proizvodnje? Nisu to bili Nizozemci, Talijani, Nijemci, pa čak ni Britanci, već Jugoslaveni. Digitron je tvrtka sa sjedištem u Bujama, u današnjoj Hrvatskoj, a sve ostale u Europi su preduhitrili 1971. godine svojim modelom db800", navodi se u tekstu.

Nisu stali na džepnim kalkulatorima

Digitron se nije zaustavio samo na razvoju džepnih kalkulatora. Godine 1975. u rad je pušten pogon za izradu transformatora, dok su godinu dana kasnije počeli proizvoditi za vojne potrebe. U proizvodnji su se, osim alarma i teleprintera, našle i registar-blagajne, digitalne vage, semafori za sportske dvorane, ručni satovi i budilice.

Digitron je zajedno s Tehničarom, poduzećem iz Zagreba, proizveo 1979. i prvi kompjutor u bivšoj Jugoslaviji – model Terra II. U to vrijeme bujska tvrtka za elektroniku postala je i nakladnik knjiga – u biblioteci Digitron objavljivali su stručnu literaturu iz oblasti elektronike.

U osamdesetim godinama Digitron je dobio i pogon za proizvodnju plastičnih dijelova i kućišta. Glavni posao u to vrijeme bila je proizvodnja blagajni, teleprintera, vaga i stolnih kalkulatora. Izvoz je porastao, Digitronovi uređaji kupovali su se od Švicarske i Albanije do Iraka i DDR-a (Istočne Njemačke). Najviše su izvozili teleprintere, uređaje za prijenos teksta na daljinu koje su koristile novinske redakcije.

Kako je izgledao posao u Digitronu može se vidjeti u videu objavljenom na YouTubeu.

Digitron je pokrivao i potrebe šire društvene zajednice – osnovali su Kulturno-umjetničko društvo Digitron, nogometni klub Digitron i rukometni klub Digitron.

Što danas radi Digitron?

Propast Digitrona kakvog su poznavali u sedamdesetim i osamdesetim godinama započela je nakon 1990. godine. Većinski vlasnik 1995. godine postala je rovinjska Valalta, te Digitron i dalje proizvodi i uvozi blagajne, ali se bavi i klima uređajima, LED rasvjetom i poslovima servisiranja.

Registrirani su za proizvodnju uredskih strojeva i opreme, osim proizvodnje računala i periferne opreme. Ovlašteni su servis Državnog zavoda za mjeriteljstvo. Tvrtka koja se i dalje nalazi u Digitronskoj ulici u Bujama, prema podacima poslovnih portala, lani je radila je u plusu.