KOLIKO radniku u Europi ostane od bruto plaće od 100.000 eura godišnje uvelike ovisi o tome gdje živi. Analiza Euronewsa pokazuje da istočnoeuropske zemlje uglavnom nude veće neto iznose, dok su u zapadnoj i sjevernoj Europi davanja državi znatno veća. Porezni izračuni su složeni, no procjene pokazuju velike razlike, od gotovo 87.000 eura neto u Bugarskoj do jedva 51.000 eura u Belgiji.

Porezna opterećenja značajno se razlikuju diljem Europe, a visina prihoda ključan je faktor. Neke zemlje primjenjuju jedinstvenu poreznu stopu, dok druge koriste progresivne sustave, što znači da oni s višim primanjima plaćaju veći udio. Na neto plaću utječe i osobni status, poput toga je li osoba samac, u braku, ima li djecu i slično. Analiza je rađena na primjeru samca bez djece s godišnjim bruto prihodom od 100.000 eura.

Koliko je 100.000 eura u usporedbi s prosječnom plaćom?

Iako je bruto plaća od 100.000 eura u nekim zemljama vrlo visoka, u većini Europe ona je iznadprosječna. Prema podacima OECD-a za 2025., Švicarska je jedina europska zemlja u kojoj prosječna plaća za samca bez djece prelazi taj iznos i iznosi 107.487 eura.

Unutar EU, najvišu prosječnu plaću ima Luksemburg sa 77.844 eura. U 13 od 22 članice EU-a s popisa prosječne su plaće ispod 50.000 eura, a najniža je u Slovačkoj i iznosi 19.590 eura.

Prosječna godišnja bruto plaća u Hrvatskoj u prošloj godini iznosila je oko 24.192 eura, prema podacima Državnog zavoda za statistiku.

Bugarska na vrhu, Estonija daleko iza

Među 31 analiziranom europskom zemljom (članice EU-a te Ujedinjeno Kraljevstvo, Švicarska, Norveška i Turska), neto plaća na bruto iznos od 100.000 eura kreće se od 50.750 eura u Belgiji do 86.930 eura u Bugarskoj.

Bugarska je jedina zemlja u kojoj neto plaća prelazi 85.000 eura. Slijedi Estonija sa 74.400 eura, a zatim Češka (72.800 eura), Malta (72.500 eura), Švicarska (70.500 eura) i Cipar (70.300 eura). U tim zemljama radnicima ostaje najmanje 70.000 eura.

Kako stoje najveća europska gospodarstva?

Među pet najvećih europskih gospodarstava, najviše od plaće ostaje radnicima u Ujedinjenom Kraljevstvu, gotovo 70 posto, odnosno 69.900 eura. Španjolska (64.200 eura) i Francuska (63.000 eura) nalaze se u sredini, dok su davanja najviša u Njemačkoj, gdje radniku ostaje 57.900 eura, te u Italiji s 56.700 eura.

Tko je na dnu ljestvice?

Na dnu ljestvice je Belgija, gdje od 100.000 eura bruto ostaje svega 50.750 eura. Slijede je dvije nordijske zemlje, Danska (51.500 eura) i Švedska (52.000 eura). Među zemljama s najnižim neto primanjima na ovu plaću su i Austrija (54.200 eura), Slovenija (55.060 eura) i Grčka (56.615 eura). Ispod granice od 60.000 eura neto su i Portugal (57.000 eura) te Rumunjska (58.500 eura).

Hrvatska se s neto iznosom od 61.000 eura smjestila ispred Poljske (60.225 eura), Nizozemske (60.500 eura) i Litve (60.500 eura), a iza Luksemburga (61.500 eura).

Među nordijskim zemljama, Norveška nudi najvišu neto plaću (66.900 eura), znatno više od Finske (62.200 eura), a pogotovo od Danske i Švedske.

Istok nudi više, Zapad i Sjever uzimaju više

Općenito, zemlje istočne Europe omogućuju radnicima da zadrže veći dio bruto plaće od 100.000 eura. Te države često imaju jednostavnije sustave poreza na dohodak, niže najviše granične stope ili ograničene doprinose za socijalno osiguranje.

S druge strane, zapadna i sjeverna Europa obično imaju niže neto plaće na ovoj razini prihoda. Zemlje poput Belgije, Danske, Njemačke, Austrije, Francuske i Švedske imaju veće opterećenje zbog progresivnog oporezivanja, doprinosa zaposlenika i drugih nameta.

Kako je rađena analiza?

Izračun neto plaće složen je jer ovisi o nizu varijabli. Porezni sustavi razlikuju se od zemlje do zemlje, pri čemu su neki jednostavni, a drugi iznimno kompleksni. Euronews Business procijenio je neto iznose na temelju izvješća OECD-a o poreznom opterećenju za 2026., podataka iz nacionalnih baza OECD-a, PwC-ovih sažetaka o porezima diljem svijeta i drugih nacionalnih izvora.

Korištene su porezne stope za 2025. godinu, a valute koje nisu euro preračunate su prema referentnim tečajevima Europske središnje banke na dan 31. prosinca 2025. U obzir nisu uzeti mogući dodatni izvori prihoda, stoga su prikazani iznosi približne procjene namijenjene usporedbi poreznog opterećenja u europskim zemljama.

Najviše stope poreza na dohodak

Najviše stope poreza na dohodak za one s najvišim primanjima značajno se razlikuju i slijede regionalne obrasce. Nordijske i zapadnoeuropske zemlje uglavnom imaju najviše granične stope, obično između 45 i 60 posto.

Srednja i istočna Europa, uključujući Balkan, u pravilu primjenjuju niže stope.