NEKOLIKO stotina Splićana i mještana okolnih gradova prosvjedovalo je u petak ujutro ispred zgrade Gradske uprave tražeći da "Moby Drea", talijanski brod na kojem se u panelima nalazi azbest i koji je jučer oko podneva uplovio u škversku luku, iz nje isplovi i napusti grad.

Prosvjednici su nosili transparente na kojima je pisalo: "Brod Split 91- e, Brodosplit 25- e", "Vranjic & Split zajedno u azbestu", "Nama rak - Debeljaku profit", "Turci su pametniji od Hrvata", "Debeljak truje našu djecu" i "Ako ne znaš šta je azbest, neka ti kaže Vranjic". Među prosvjednicima su bili i članovi Građanske inicijative Mjesto koje hoće živjeti, Vranjic, a potporu su im dali i brojni drugi gradski aktivisti.

Organizator prosvjeda je Građanska inicijativa "Zdravi Split" iz koje su zatražili na uvid svu dokumentaciju od ministarstava, inspektorata i svih koji sudjeluju u postupku.

Žele se uvjeriti da je to "zaista sigurno" kao što navode iz Brodosplita, iako, kako kažu, znaju da nije jer poznaju opus i rad škvera i sličnih privatnika. Izvijestili su i da nemaju informaciju kako je brod ušao i tko mu je to dozvolio, a to ih najviše zanima.

"Nitko nas nije ništa pitao, a radi se o zdravlju svih nas. Zdravlje nije ideologija, zdravlje je naše pravo. Nećemo šutjeti. Brodosplit je odobrio dolazak još jednog broda u naš grad radi uklanjanja azbestnih ploča. Ovo je prosvjed za zdrav razum i za djecu", poručila je Luči Lončar iz GI "Zdrav Split".

Brodosplit: Pripremamo se za uklanjanje azbesta

 Iz Brodosplita su u petak izvijestili da na talijanskom brodu "Moby Drea", koji je usidren u splitskom škveru, obavljaju pripreme za planirane radove uklanjanja starog namještaja i azbestno-cementnih obloga, no još nije počelo uklanjanje panela s azbestom. 

U prvoj  fazi radova se provodi inicijalno ispitivanje zraka kako bi se utvrdila prisutnost i koncentracija respirabilnih azbestnih vlakana u zatvorenim prostorima broda, priopćili su iz škvera.

Podsjećaju da je brod donedavno bio u aktivnom prometu i prevozio putnike pa ne očekuju prisutnost značajnih količina azbestne prašine, no u svrhu maksimalne zaštite radnika i okoliša mjerenja se provode preventivno i u skladu sa zakonskim obvezama.

Danas su terenu bili i inspektori rada kojima je predstavljen detaljan plan radova, tehnologija uklanjanja, mjere zaštite radnika, plan zbrinjavanja otpada i organizacija radilišta. Na njihov zahtjev, određeni aspekti provedbe su dodatno precizirani i usklađuju se tijekom današnjeg dana, kažu.

Radovi na uklanjanju azbestnih elemenata započet će nakon što budu dostupni laboratorijski rezultati mjerenja zraka, te će se provoditi isključivo sukladno Zakonu o zaštiti na radu, Pravilniku o zaštiti radnika od izloženosti azbestu i drugim mjerodavnim propisima.

"Još jednom naglašavamo da se ne radi o transportu azbesta, niti o opasnom teretu, već o standardnim konstrukcijskim materijalima koji su bili uobičajeni u brodovima izgrađenima prije 2001. godine. Zbog interesa javnosti i transparentnosti svakodnevno ćemo komunicirati informacije o tijeku aktivnosti, kako bi se spriječile netočne interpretacije i dezinformacije", poručuju iz Brodosplita.

Što je uopće azbest?

Azbest je skupni naziv za grupu prirodnih silikatnih minerala koji se sastoje od dugih, tankih vlakana. Njegove glavne vrste uključuju krosotil (bijeli azbest), amosit (smeđi azbest) i krokidolit (plavi azbest). Zbog svojih izvanrednih fizičkih i kemijskih svojstava – otpornosti na toplinu, vatru, kemikalije i trošenje – azbest je desetljećima bio široko korišten materijal u građevinarstvu i industriji.

Gdje se koristio?

Azbest je bio izuzetno popularan od početka 20. stoljeća do 1980-ih, i to u sljedećim područjima:

• Građevinarstvo: azbestno-cementne ploče, valovite krovne ploče, izolacija cijevi i kotlova, podne obloge, žbuke i boje.
• Brodogradnja: izolacija brodskih motora i cijevi.
• Automobilska industrija: kočione obloge i spojke.
• Kućanstva: grijači, peći, fenovi, rukavice otporne na toplinu.

Kako djeluje na zdravlje?

Azbest postaje opasan kada se njegove fine mikroskopske čestice oslobode u zrak i udahnu. Vlakna su nevidljiva golim okom, a kad dospiju u pluća, tijelo ih ne može razgraditi ni izbaciti. To s vremenom dovodi do ozbiljnih zdravstvenih problema, uključujući:

• Azbestozu – kroničnu bolest pluća koja uzrokuje ožiljkasto tkivo, smanjenu sposobnost disanja i kronični kašalj.
• Mezoteliom – rijedak, ali izuzetno smrtonosan rak pleure (opne pluća) ili potrbušnice, isključivo povezan s izloženošću azbestu.
• Rak pluća – rizik se dodatno povećava kod pušača.
• Plućne efuzije, pleuritis i drugi oblici oštećenja respiratornog sustava.

Važno je napomenuti da se simptomi često javljaju tek 20 do 40 godina nakon izlaganja.

Zašto se više ne koristi?

Zbog snažnih znanstvenih dokaza o njegovoj kancerogenosti, većina zemalja je zabranila proizvodnju, upotrebu i izvoz azbesta. U Europskoj uniji, uključujući Hrvatsku, potpuna zabrana upotrebe azbesta stupila je na snagu 2005. godine. Međutim, objekti izgrađeni prije toga često još sadrže azbestne materijale.

Danas se uklanjanje azbesta obavlja isključivo uz posebne mjere zaštite, prema strogim pravilima, jer i najmanja nepažnja može dovesti do ozbiljne izloženosti radnika ili stanovništva.

Štetnost po zdravlje uvelike je nadišla koristi koje je pružao

Azbest je bio izuzetno koristan materijal, no njegova štetnost po ljudsko zdravlje daleko nadilazi koristi koje je pružao. Zbog toga je danas strogo zabranjen, a svi materijali koji ga sadrže moraju se pažljivo identificirati i zbrinuti. Ako sumnjate da je azbest prisutan u vašem domu ili radnom prostoru, nikada ga nemojte dirati sami, već se obratite ovlaštenim stručnjacima za uklanjanje.