HRVATSKA, čija ekonomija poprilično ovisi o turizmu, svaku veću geopolitičku krizu pomno prati i kroz moguće reperkusije na turističku sezonu. Napadi SAD-a i Izraela na Iran te kasniji iranski napadi na ciljeve u više zemalja Bliskog istoka ponovno su otvorili pitanje može li eskalacija sukoba u toj regiji utjecati na turizam u Hrvatskoj i na Mediteranu.

Američki predsjednik Donald Trump u ponedjeljak je izjavio da bi kampanja u Iranu mogla trajati četiri do pet tjedana, ali i znatno dulje. I da sukob završi u tom roku, jasno je da će rat imati utjecaj na turizam, zato što se u ovom razdoblju donosi velik dio odluka o ljetnim putovanjima i rezervacijama.

Deseci milijardi dolara gubitaka

Eskalacija je već gurnula turističku industriju na Bliskom istoku u stanje kaosa, piše Euronews. Razmjere mogućeg udara na turizam u regiji pokazuju i procjene konzultantske tvrtke Tourism Economics. Prema njihovoj analizi, sukob bi mogao značiti između 23 i 38 milijuna međunarodnih posjetitelja manje nego što se ranije očekivalo, uz gubitak od 34 do 56 milijardi dolara turističke potrošnje.

Napetosti se pritom ne zadržavaju samo na Bliskom istoku. Iran je zaprijetio državama članicama Europske unije zbog njihova stava o američko-izraelskim napadima na Iran. Situacija je posebno napeta na Cipru, mediteranskom otoku i državi članici EU.

Posebna napetost na istočnom Mediteranu

Sve to dodatno pojačava neizvjesnost u istočnom Mediteranu, gdje se nalaze neke od najpopularnijih turističkih destinacija poput Grčke i Turske, što može utjecati i na odluke turista o izboru ljetnog odmora.

Poseban segment čine i kružna putovanja Mediteranom. Upravo su kruzeri često među prvima koji reagiraju na sigurnosne rizike, pa eskalacija sukoba u istočnom Mediteranu može dovesti i do otkazivanja pojedinih plovidbi ili promjene itinerara prema zapadnijim dijelovima Mediterana. U takvoj situaciji i hrvatske luke morat će pažljivo pratiti razvoj događaja.

Očekuje se utjecaj na cijene, ali i dolazak Amerikanaca

Eskalacija sukoba na Bliskom istoku često dovodi i do rasta cijena energenata, što posljedično može poskupjeti avionske karte i putovanja općenito, pa time i smanjiti potražnju za turističkim putovanjima.

Faktor je i to što velik dio međunarodnih letova između Europe i Azije prolazi preko zračnih koridora na Bliskom istoku, pa poremećaji u toj regiji mogu utjecati na zračni promet i planiranje putovanja.

Glavina: Hrvatska ima prednosti

Ministar turizma Tonči Glavina je, u osvrtu na ratna događanja i njihov utjecaj na turizam rekao da Hrvatska ima nekih prednosti u ovom trenutku, među kojima i to što otprilike 80 posto turističkog prometa ostvaruju turisti iz Europe, koji dolaze najviše cestovnim putem.

"Po svim povratnim informacijama od naših partnera, touroperatora, avioprijevoznika i drugih, brojke i rezervacije za Europu, konkretno za Hrvatsku su stabilne, otprilike na razini prošle godine u ovo isto vrijeme", rekao je.

Naglasio je i da je prednost Hrvatske što je turisti doživljavaju kao zemlju u kojoj se osjećaju sigurno.

Pitanje američkih turista

Treba svakako spomenuti i američke turiste. U trenucima ratne eskalacije Europa se u njihovoj percepciji često pretvara u jednu nediferenciranu zonu rizika, pa se već na putničkim forumima mogu vidjeti pitanja o tome je li uopće sigurno putovati u Europu, što se posljedično može odraziti i na interes za Hrvatsku.

Pitanje sigurnosti putovanja u Europu već su otvorili i neki međunarodni portali za putovanja. Tako se i portal Fodor’s zapitao je li, u kontekstu sukoba na Bliskom istoku, sigurno putovati u Europu. 

Pinezić: Ovo je usporedivo s razdobljem pandemije

Nedo Pinezić, vlasnik konzultantske tvrtke u turizmu Quanarius, upozorava da se aktualni sukob nadovezuje na već postojeće globalne napetosti. Smatra da je svijet ušao u razdoblje povećane nesigurnosti, koje se u određenoj mjeri može usporediti s razdobljem pandemije koronavirusa.

"Nitko u ovom trenutku ne može sa sigurnošću prognozirati kako će se situacija razvijati ni kada bi sukob mogao završiti. Već sada vidimo posljedice u zračnom prometu jer su čvorišta poput Dubaija ključne tranzitne točke za putnike i robu između Europe i Dalekog istoka.

Istodobno raste i cijena energenata zbog napetosti oko Hormuškog tjesnaca, što dodatno poskupljuje putovanja. Sve to ima i snažan psihološki učinak na turiste. Pogotovo ako ste putnik koji je ostao zarobljen na udaljenoj destinaciji. To stvara oprez pri planiranju budućih putovanja i kod mnogih budi sjećanja na razdoblje pandemije.

Rast cijena energenata povećava pritisak na kućne budžete, pa se u takvim okolnostima često bilježi i blagi pad interesa za masovna ljetna putovanja. Sve zajedno ne stvara osobito optimističnu sliku za turistička kretanja u kratkom roku", govori.

"Hrvatska bi mogla imati prednost"

Ističe da bi Hrvatska u takvim okolnostima mogla imati i prednost u odnosu na neke druge destinacije.

"Hrvatski adut je u tome što je prije svega autodestinacija. Tu bi Hrvatska mogla izvući benefit. Gosti koji dolazi automobilom ne planiraju mjesecima unaprijed putovanja. U situacijama globalne nesigurnosti turistima je važan i osjećaj kontrole, činjenica da se u slučaju potrebe mogu vratiti kući", rekao je.

"Treba nuditi povoljne opcije"

"Ponavlja se situacija kao s covidom ili u onim postcovidnim godinama, kad su turisti dolazili u Hrvatsku. A tu su i one famozne 2022. i 2023., kad ljudi godinama prije nisu putovali pa su imali novac za potrošiti, što je dovelo do viših cijena.

Sad bi jedino moglo biti više suzdržavanja u potrošnji uz nesigurnost oko energenata. Hrvatska bi mogla profitirati, ali ponajprije u segmentima koji nude povoljniji omjer vrijednosti za novac, poput kampova i privatnog smještaja srednje kategorije, kaže.

Možemo li privući goste koji bi išli u Tursku ili Grčku?

Pitali smo ga i može li se dio turista koji bi inače putovali u Tursku ili Grčku, zbog aktualne sigurnosne situacije u istočnom Mediteranu, preusmjeriti prema Hrvatskoj.

"Moramo znati da je naš turistički proizvod različit od turskog. Turskoj je najveći konkurent Španjolska, to je turizam koji se oslanja na turoperatere i paket-aranžmane, gdje se privlači niži srednji sloj kojima su troškovi predvidljivi. Kad je o Turskoj riječ, najviše bi mogla profitirati Španjolska", rekao je.

"Grčka ima turistički proizvod koji je u određenoj mjeri sličan našem. Sjever Grčke ima stabilna tradicionalna tržišta, snažno je vezan uz Balkan, osobito uz Srbiju. Taj dio tržišta vjerojatno će i dalje funkcionirati bez većih promjena.

Mi već i bez ove situacije privlačimo brojne goste višeg srednjeg sloja iz Češke, Slovačke, Poljske i Mađarske te nižeg srednjeg sloja iz Njemačke, koji biraju hrvatski Jadran umjesto Grčke. I Albanija posljednjih godina snažno ulaže u turizam i bila je jedna od najbrže rastućih destinacija u Europi. Za dio gostiju koji traže povoljniji omjer cijene i kvalitete, Albanija može postati alternativa.

Hrvatska se i cijenama već svrstala u viši segment i danas smo po osnovnim turističkim uslugama usporedivi s Italijom. U segmentu individualnog dolaska automobilom naša su stvarna konkurencija prije svega destinacije poput Italije, ali i Austrija i južna Njemačka, koje sve više privlače goste tijekom ljeta", rekao je.

Očekuje rezultate bliske prošloj godini

Zaključuje kako bi Hrvatska ipak mogla zadržati rezultate na razini prošle godine.

"I bez ovih zbivanja već se postavljalo pitanje hoće li se ponoviti rezultati prošlogodišnje sezone. U ovakvoj situaciji Hrvatska bi ipak mogla imati određenu prednost jer dio turista odustaje od dalekih avionskih putovanja i, slično kao u razdoblju pandemije, okreće se bližim autodestinacijama poput Jadrana.

Zato očekujem rezultate približno na razini prošle godine, uz mogućnost manjih pomaka. No treba imati na umu da nitko u ovom trenutku ne može sa sigurnošću reći kako će se razvijati ratna zbivanja. To postoje pitanja na koja zasad nema odgovora", objasnio je.