SLUČAJ nesretnog 18-godišnjeg mladića koji je jučer umro nakon što u hitnoj pomoći koja je izašla na intervenciju nije bilo liječnika, nažalost nije prvi slučaj koji je pokazao da u sustavu Hitne pomoći nešto ozbiljno ne štima.

Ozbiljni problemi s funkcioniranjem Hitne pomoći počeli su s reformom bivšeg HDZ-ova ministra Daria Nakića. "Cilj reforme Hitne medicinske službe je povećati standard hitne medicine, podići sigurnost bolesnika i uštedjeti na nepotrebnim dijagnostičkim pretragama", izjavljivao je prije dvije godine danas zaboravljeni Nakić.

Reforma kao paravan za uštede koje su upropastile Hitnu

No već je tada bilo jasno da je reforma samo ljepši naziv za uštede u sustavu Hitne medicinske pomoći, što se ubrzo i pokazalo.

Počelo je s ukidanjem Hitne medicinske pomoći u Veloj Luci, zbog čega su prosvjedovali tamošnji stanovnici. Nagađalo se da se Hitna pomoć ukida jer Vela Luka ima SDP-ovu vlast, a Nakić je na kraju, iako se trebao pojaviti u Veloj Luci, pobjegao od građana.

Načelnik Općine Tisno Ivan Klarin iste je godine objavio status na Facebooku u kojem prikazuje derutno stanje prostorija vodičke ispostave Zavoda za hitnu medicinu.

"Evo ovo vam je ispostava Zavoda za hitnu medicinu u Vodicama koja je ispunila sve uvjete sukladno Zakonu i pravilniku. Ovo je sramota hrvatskog zdravstva", napisao je Klarin uz fotografije koje je priložio.

Problemi s Hitnom nisu prestajali. 

U prosincu 2016. javio nam se otac djeteta koje je palo i slomio nogu. Rekao nam je da su vozilo Hitne u centru Zagreba čekali čak 80 minuta.

2016. otac i dijete čekali hitnu 80 minuta, došla bez liječnika

"Ukupno 80 minuta čekanja hitne koja ordinira po bolnicama u centru i treba doći po nas koji smo isto u centru. Doslovno toliko treba iz Slavonskog Broda do Zagreba kad se stisne gas, a to hitne rade, i plus imaju svoja pravila u prometu.

I da se ljutim na njih? Pa kako kad znam da su potkapacitirani, kako kad znam što se sve radi da se uništi zdravstvo. Kako kad znam koliko im ljudi fale, kad znam koliko ljudi odlazi.

Znate koliko ljudi im fali, toliko da su u timu koji je došao nakon tih 80 minuta bili medicinski tehničar i vozač.

I onda ta hitna vozi prema Hitnoj, trese se sva jer je starije izraubano vozilo. Naravno da za to nema novca, treba kupiti milijun služenih vozila svakih par godina za bagru na Markovom trgu i ostalim trgovima", ispričao nam je tada otac čiji je identitet poznat redakciji.

Dakle i tada, u prosincu 2016., na intervenciju je izašla hitna pomoć bez liječnika, samo s vozačem i medicinskim tehničarom. 

Sve više intervencija na isti broj timova

Kada smo provjeravali navode oca koji nam se požalio na svoje iskustvo s hitnom, zamjenica ravnatelja Nastavnog zavoda za hitnu medicinu grada Zagreba, dr. Ileana Lučić-Renaud, rekla nam je da hitna nije stigla za 80 minuta nego, pazite sad, za 71 minutu. 

"Žao nam je što je čekao, no slučaj je trijažiran kao treći stupanj. Kad smo zaprimili poziv, u gradu je bila špica, bila je velika gužva, a najbliži slobodni tim je došao po njih i odvezao ih u Klaićevu. Jedino je to čekanje bilo problem", rekla je tada za Index dr. Ileana Lučić-Renaud.

Potom smo je zatražili da nam odgovori kako je Hitna organizirana i koliko pacijenti u prosjeku moraju čekati njen dolazak. Naglasila je kako zadnje 3 godine broj usluga godišnje raste za 2,5 posto u odnosu na isti broj ugovorenih timova.

U Zagrebu je, kaže, za djelatnost pružanja izvanbolničke hitne medicinske pomoći ugovoreno 69 T1 timova (sastav tima T1: liječnik, med sestra/med tehničar i vozač) i 10 T2 timova (sastav tima: 2 med. sestre /med tehničara od kojih jedan vozi).

Novi slučaj u kojem je zakazao sustav Hitne medicinske pomoći dogodio se prošle godine. 

Je li 14-godišnja djevojčica na Velebitu prošle godine mogla biti spašena?

Intervencija nakon tragedije na Velebitu, u kojoj je život izgubila 14-godišnja djevojčica, istaknula je u pravi plan problem Hitne medicinske pomoći u teško dostupnim područjima.

Medijska izvješća ističu da je zbog zabačenosti lokacije i lošeg makadamskog puta ekipa Hitne medicinske pomoći imala problema naći lokaciju na Velebitu, što je produljilo vrijeme potrebno da se pomogne unesrećenoj. Djevojčica je nađena teško ranjena i pri svijesti, da bi u trenutku dolaska hitne pomoći već izgubila svijest te tijekom vožnje preminula u kolima hitne pomoći.

Još uvijek aktualni ministar zdravstva Milan Kujundžić nekoliko dana kasnije, povodom pokazne vježbe Hitne helikopterske medicinske službe u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, izjavio da će svaka osoba dobiti potrebnu žurnu intervenciju.

No da je zapravo riječ o praznim obećanjima, vidjelo se već nekoliko mjeseci kasnije. 

Zavod za hitnu medicinu Šibensko-kninske županije donio je odluku da se od 1. rujna 2017. ukida dežurstvo doktora specijalista hitne medicinske pomoći u ispostavi tog zavoda u Tisnom. 

Ponovno se tada oglasio načelnik Tisna Ivan Klarin koji je Kujundžića pitao moraju li stanovnici Tisnog biti građani drugog reda. Podsjetio je da je otok Murter odlukom vlade 2011. godine u ispostavi Zavoda za hitnu medicinu u Tisnom dobio dežurstvo tima T1 hitne medicinske pomoći 365 dana u godini i 24 sata na dan s obzirom na analizu broja hitnih intervencija i udaljenost od Opće bolnice u Šibeniku.

HDZ-ovi ministri ukinuli liječnika na Hitnoj na Murteru na kojem u sezoni boravi 30 tisuća ljudi

Hitna medicinska pomoć, pojasnimo, ima dva tima - T1 i T2. Tim T2 samo je ljepši naziv za tim Hitne pomoći bez liječnika. U njemu su, naime, tek vozač i medicinski tehničar.

"Vaš prethodnik, bivši ministar Dario Nakić, političkom odlukom je tim T1 iz Tisnog prebacio u Vodice, a u Tisnom je novim ustrojem odredio tim T2 - medicinskog tehničara i vozača bez doktora medicine specijalista hitne medicine, i to na otoku koji ima 6000 stanovnika, a u vrijeme turističke sezone na području dviju otočnih općina boravi 30.000 ljudi", ističe Klarin, i dodao da je otok Murter od šibenske Opće bolnice udaljen 40 kilometara, a Vodice 13 kilometara.

"To nije spriječilo apsurdnost i brutalnost političke odluke da se tim T1 prije dvije godine prebaci u potpuno neadekvatan prostor u Vodicama, koji ne udovoljava niti jednom standardu, a ni pravilniku Vašeg ministarstva. Iako je bivša gradonačelnica Vodica tada najavljivala da će se ispostava Zavoda za hitnu medicinu u Vodicama premjestiti u za to primjeren prostor, vidimo da od toga nema ništa. Poštovani ministre, kao čelnik ove jedinice lokalne samouprave, mlad čovjek i roditelj, pitam Vas biraju li naši građani i turisti od 1. rujna ove godine, na primjer, srčani udar, alergijsku reakciju i slično, samo subotom i nedjeljom, kada je na raspolaganju doktor specijalist", još je Klarin napisao u otvorenom pismu Kujundžiću.

Najnoviji slučaj iz Zaprešića pokazuje koliko rasulo vlada u sustavu Hitne pomoći. 

Podsjetimo, jučer je u Zaprešiću umro 18-godišnji mladić kojem je pozlilo na ulici. Prolaznici su ga očajnički pokušavali oživjeti, a on im je umirao pred očima. Kad je hitna pomoć napokon stigla, u njoj nije bilo liječnika. Došla je nakon 12 minuta, iako je inače udaljena nekoliko stotina metara od mjesta događaja. U njoj su bili vozač i medicinska sestra.

Drugo vozilo stiglo je iz udaljenog Jastrebarskog. Međutim, bilo je prekasno. Mladić je preminuo, a zatim je njegovo tijelo, prema riječima svjedoka, satima ležalo na cesti.

Smrt mladića u Zaprešiću najgori slučaj dosad

"Umro mi je na rukama. Pao je na pod, došlo je dvoje ljudi, zvali su hitnu i došli po mene da dođem pomoći. Kad sam stigao, dečko je bio ljubičast, u stanju šoka, ali je davao znakove života. Imao je puls, još je bilo šanse. Žena do mene je nazvala hitnu po drugi put. Hitna je udaljena nekoliko stotina metara, ali je došla za 12 minuta. Dvaput su je zvali u tih 12 minuta. Dolazi i moj prijatelj, vičem mu da mladić umire. Došao je s kombijem, viknuo sam da ga mi vozimo. Ne možemo čekati jer umire", prepričao je za Index jučerašnju tragediju Damirom P, čovjek kojem je nesretni mladić umro na rukama. 

"Dolazi hitna i ne zna što će s njim. Nema doktora. Pitam gdje je doktor, oni kažu kako ga nema. U Samoboru je. Zovu centralu i mole da dođe neka nova hitna. Nemaju defibrilator, nemaju ništa. Dva zavoja imaju. Došla je medicinska sestra i vozač. Doktor je u Samoboru, govorim im da mi umire dečko na rukama, a oni dolaze s vozačem i sestrom. Na rukama mi umire, nema pulsa. O čemu mi pričamo? Dolazi i druga hitna iz Jaske nakon desetak, petnaest minuta. Ne znam gdje su oni bili, je li im bilo usput, ne znam", nastavlja Damir P.

Razumljivo, potpuno je ogorčen cijelom jučerašnjom situacijom.

"Kako ću ja objasniti njegovom ocu da mu nisam uspio spasiti dijete? Ja nisam doktor. Medicinska sestra je slučajno naletjela na nas, rekla nam je kako je sestra i kako će nam pomoći. Mi stišćemo prsa, masiramo ih, a ona ulijeće. Random žena s ulice. A oni iz hitne nas gledaju. Uključili su se tek nakon dvije minute. Za to vrijeme je ta žena, kraljica, cijelo vrijeme upuhivala zrak, ona je heroj. Ne znam kako se zove, prvi put sam je vidio", rekao je Zaprešićanin koji je do zadnjega pokušao spasiti 18-godišnjeg mladića. 

"Koliko vrijedi život? Da se radilo o nekom njihovom, helikopteri bi letjeli. NASA bi ih dolazila spašavati. Koliko vrijedi život mog sina? Nek netko bude frajer i nek mi u lice kaže koliko vrijedi život mog djeteta. Recite mi samo koliko vrijedi život vašeg djeteta, ministre? Nemate za plaću doktora? Kažete da nemate za plaću doktora? Koliko vrijede ljudski životi? Sad su napravili trg za 15 milijuna kuna u Zaprešiću? Vrijedi li ljudski život toliko? Ne znam gdje je empatija. Gdje su oni koji nas vode? Gdje je granica? Kako ću reći ocu da nisam mogao spasiti njegovo dijete, zadnji otkucaji su mu bili pod mojim prstima, a nije moje da ga spašavam. Nemam više srca, nemam duše, uzeli su sve iz mene", ispričao je u dahu čovjek koji je jučer pokušao odraditi posao Hitne medicinske pomoći u razgovoru za Index.