DRUGI masakr na sarajevskoj tržnici Markale dogodio se 28. kolovoza 1995. godine, oko jedanaest sati prijepodne, u samom središtu grada. Tržnica, pretrpana građanima koji su u ratnim uvjetima nastojali doći do hrane, u samo nekoliko sekundi pretvorila se u prizor užasa. U napadu minobacačkim granatama poginula su 43 civila, a njih 75 bilo je ranjeno.

Prema izvještajima svjedoka, ljudi su stradali dok su kupovali i prodavali osnovne namirnice, u jednom od rijetkih prostora u opsjednutom Sarajevu koji je pružao privid normalnog života.

Istrage koje su uslijedile pokazale su da su granate ispaljene s položaja Vojske Republike Srpske, najvjerojatnije iz područja Lukavice i Trebevića. Potvrdu toga dao je i UNPROFOR, a kasnije i Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju, koji je zapovjednika Sarajevsko-romanijskog korpusa Dragomira Miloševića proglasio odgovornim za kampanju terora nad civilnim stanovništvom, uključujući i ovaj masakr. Milošević je osuđen na 29 godina zatvora.

Iako je prvi masakr na Markalama u veljači 1994. godine već uzdrmao svijet, drugi je imao dalekosežnije posljedice. Samo dva dana nakon napada, NATO je pokrenuo operaciju Deliberate Force – masovne zračne udare na položaje Vojske Republike Srpske. Bio je to prekretnica u ratu, jer su udari ozbiljno oslabili vojnu moć snaga bosanskih Srba i ubrzali kraj opsade Sarajeva.

Za građane Sarajeva Markale su simbol stradanja, ali i podsjetnik na prkos i upornost ljudi koji su, unatoč stalnim granatiranjima i snajperskoj vatri, pokušavali održati život u gradu. Drugi masakr na Markalama ostao je urezan u kolektivno sjećanje ne samo kao još jedan od brojnih ratnih zločina, nego i kao trenutak koji je konačno potaknuo odlučniju reakciju međunarodne zajednice.