AMERIČKI znanstvenici objavili su da je službeno započeo El Niño, prirodni vremenski obrazac u Tihom oceanu koji podiže globalne temperature. Američka Nacionalna uprava za oceane i atmosferu (NOAA) potvrdila je da su uvjeti za El Niño sada prisutni u tropskom Pacifiku, gdje je temperatura morske površine posljednjih mjeseci naglo porasla, piše BBC.

Ova objava nije iznenađenje jer su prognostičari očekivali ovu fazu zagrijavanja nakon što je ranije ove godine završio La Niña, hladniji "sestrinski" obrazac. Brojne prognoze upućuju na to da bi ovo mogao biti takozvani "super" El Niño, pa čak i jedan od najjačih ikad zabilježenih.

Nadovezujući se na desetljeća zagrijavanja uzrokovanog ljudskim djelovanjem, mogao bi donijeti još jednu rekordno vruću godinu - najvjerojatnije 2027. - s poremećajima u vremenskim prilikama, opskrbi hranom i gospodarstvima koji bi se mogli osjećati duboko u toj godini.

Potvrda znanstvenika

Temperature površine mora u središnjem i tropskom Pacifiku sada su prešle prag od 0.5 °C iznad prosjeka, što američki znanstvenici koriste za definiranje El Niña. "Uvjeti za El Niño razvili su se tijekom prošlog mjeseca, što pokazuju temperature površine mora iznad prosjeka diljem središnjeg do istočnog ekvatorijalnog Tihog oceana", priopćila je agencija.

NOAA je također primijetila da se vjetrovi iznad ekvatorijalnog Pacifika počinju mijenjati, što je znak da atmosfera sada reagira na topliji ocean, a ne da se samo ocean zagrijava.

Modeli predviđaju rekordnu snagu

Ono što je iznenadilo istraživače jest koliko su računalni modeli već sigurni u njegovu snagu. Intenzitet El Niña mjeri se porastom temperature površine mora iznad prosjeka u ključnoj zoni Pacifika.

Snažan događaj definira se kao porast viši od 1.5 °C iznad prosjeka, a vrlo snažan kao porast viši od 2 °C. Prema lipanjskoj prognozi NOAA-e, "postoji 63 posto šanse za vrlo snažan El Niño tijekom razdoblja od studenog do siječnja, što bi ga svrstalo među najjače događaje u povijesnim zapisima koji sežu do 1950. godine", navodi agencija.

Tri najjača zabilježena od tada dogodila su se 1982./83., 1997./98. i 2015./16. Neki od najnovijih američkih i europskih modela idu i dalje, pokazujući da bi temperature u tropskom Pacifiku do kraja godine mogle porasti i više od 3 °C iznad prosjeka. Ipak, američka agencija pozvala je na oprez. "Čak ni vrlo snažni El Niño događaji ne dovode svugdje do očekivanih posljedica, ali snažniji događaji mogu značajnije povećati vjerojatnost očekivanih ishoda."

Globalno zatopljenje pojačava posljedice

Veća je briga što se sve ovo događa na planetu koji je već znatno topliji. "Moramo biti zabrinuti zbog posljedica", rekao je profesor Adam Scaife, voditelj prognoza u britanskom Met Officeu. "Sadašnji El Niño nadovezuje se na značajno globalno zatopljenje. To znači da bi stvarne temperature u pogođenim regijama mogle biti bez presedana, jer se zagrijavanje od El Niña pribraja klimatskim promjenama."

Vrlo snažan El Niño obično podiže globalne temperature zraka za oko 0.2 °C, oslobađajući toplinu pohranjenu u oceanu u atmosferu. Taj dodatni udar sada pogađa svijet koji već postavlja rekorde. Godina 2024., najtoplija zabilježena, bila je potaknuta El Niñom koji nije bio ni posebno snažan. Unatoč rashladnom učinku La Niñe, 2025. je i dalje bila treća najtoplija godina u povijesti, čak toplija od "super" El Niño godine 2016.

"Potkraj ove godine i u 2027. vjerojatno ćemo vidjeti vrlo visoke globalne temperature", rekao je profesor Scaife. "U 2027. vjerojatno nas očekuje toplinski val povrh globalnog zatopljenja koje već imamo, a to bi lako moglo dovesti do još jedne godine u kojoj će zagrijavanje premašiti 1.5 stupnjeva u odnosu na razine s kraja 19. stoljeća."

Suše, poplave i požari diljem svijeta

Nijedna dva El Niña nisu ista, ali se poremećaji najsnažnije osjećaju u tropima. Poplave su česte u sjevernom Peruu i južnom Ekvadoru, a mogu zahvatiti i dijelove istočne Afrike, središnje Azije te juga Sjedinjenih Država. Istovremeno, raste rizik od suše i šumskih požara diljem velikog dijela Australije, Indonezije i sjeverne Južne Amerike, što utječe na poljoprivredu i globalne zalihe hrane.

El Niño također obično smanjuje broj atlantskih uragana, a prognostičari već očekuju mirniju sezonu od prosjeka. "Iako to zvuči kao dobra vijest, za Srednju Ameriku to znači znatno manje oborina i potencijalnu sušu", rekla je Liz Stephens, profesorica klimatskog rizika na Sveučilištu Reading.

Za mnoge je prognoza daleko od apstraktne. "Objava El Niña nije samo još jedna vremenska prognoza - za milijune ljudi to je smrtonosna uzbuna koje se treba bojati", rekao je Mohamed Adow, direktor organizacije Power Shift Africa. "To znači izostanak kiše, propadanje usjeva, rast cijena hrane i obitelji koje su ponovno gurnute na rub opstanka. U istočnoj Africi posebno, ovo će pogoditi zajednice koje su već pogođene sušama i poplavama posljednjih godina."

Nisu sve agencije složne

Japanska meteorološka agencija (JMA) dijeli mišljenje s NOAA-om, procjenjujući da su uvjeti za El Niño prisutni i dodajući da će gotovo sigurno potrajati do jeseni. Međutim, nisu sve agencije spremne to objaviti. Australski Ured za meteorologiju (BoM) koristi stroži kriterij, zahtijevajući da temperature površine mora premaše 0.8 °C iznad prosjeka.

Ovog tjedna priopćili su da se tropski Pacifik "približava uvjetima El Niña", pri čemu temperature u središnjem Pacifiku već prelaze njihove pragove, ali su se suzdržali od formalne objave početka. Očekuju da će se El Niño razviti kasnije ove godine i navode da bi mogao biti snažan.

El Niño se javlja svakih dvije do sedam godina i obično traje oko godinu dana. Još uvijek nema konačnog dokaza da klimatske promjene čine ove događaje jačima ili češćima, ali svijet koji se zagrijava može pojačati njihove učinke.