SLIKA iz zbirke kolekcionara umjetnina, nizozemskog Židova Jacquesa Goudstikkera, locirana je u jednoj kući u Argentini za koju se ispostavilo da pripada potomcima nacističkog dužnosnika, prenio je nizozemski Dutch News.

Goudstikker je poginuo u nesreći na brodu koji ga je trebao odvesti u slobodu kada su Nijemci zauzeli Nizozemsku u svibnju 1940. Nacisti su konfiscirali njegove brojne umjetnine, uključujući i "Portret dame" talijanskog slikara Giuseppea Ghislandija iz 17. stoljeća.

Nizozemci potvrdili autentičnost slike

Portret grofice Colleoni nalazi se na međunarodnom popisu izgubljenih umjetnina i na službenom nizozemskom popisu umjetničkih djela koja su opljačkali nacisti. Slika je bila u posjedu Friedricha Kadgiena, savjetnika Hermanna Goeringa, zapovjednika ratnog zrakoplovstva nacističke Njemačke.

Slika je nedavno uočena na web stranici agencije za nekretnine na kojoj je oglašena Kadgienova vila, sada u posjedu njegovih dviju kćeri. Prema fotografiji u oglasu, slika se nalazi obješena na zid u dnevnom boravku.

Nizozemski savjetnici za kulturnu baštinu potvrdili su autentičnost slike, napomenuvši da će se njezino podrijetlo vjerojatno potvrditi nakon daljnjih ispitivanja.

Kadgien pobjegao iz Europe 1949.

Potomci Goudstikkera, koji su uspješno vratili 202 umjetnička djela od nizozemske države 2007., i koji traže povrat umjetnina u posjedu privatnih osoba, odlučni su da vrate i "Portret dame", potvrdio je njihov američki odvjetnik.

"Moja potraga za umjetničkim djelima mog oca Jacquesa Goudstikkera počela je krajem 90-ih i ne namjeravam stati. Moja obitelj ima za cilj vratiti svako umjetničko djelo koje je ukradeno od mog oca i obnoviti njegovu baštinu", rekla je 81-godišnja Marei von Saher.

Više od 1100 umjetničkih djela iz Goudstikkerove kolekcije ukradeno je i kupljeno za bagatelu od strane visokih nacističkih dužnosnika, uključujući Goeringa. Stručnjaci iz instituta za kulturnu baštinu RCE rekli su da su, kako se čini, otkrili i drugu sliku iz Goudstikkerove kolekcije.

Kadgien, koji je bio ključan u pljački židovske imovine, pobjegao je iz Europe 1949. godine, prvo u Švicarsku, a potom u Brazil i Argentinu, gdje je stekao značajnu imovinu i postao posrednik za njemačke korporacije. Umro je 1978. godine.