SAVJETNIK premijera: Inflacija usporava, Hrvatska više nije među najgorima u EU-u

Inflacija u Hrvatskoj u svibnju je usporila na 5.2 posto nakon četiri mjeseca postupnog rasta, a vlada očekuje nastavak tog trenda do kraja godine, rekao je premijerov savjetnik Zvonimir Savić.

Gostujući u HRT-ovoj emisiji "U mreži Prvog", Savić je ustvrdio da Hrvatska više nije među državama s najvišom inflacijom u Europskoj uniji te naglasio da najveći utjecaj na rast cijena i dalje imaju energenti.

"Najznačajniji utjecaj doista dolazi od cijena energenata, prvenstveno rasta cijena dizela, benzina i električne energije. Otprilike trećina ovog rasta posljedica je poskupljenja energenata", rekao je Savić.

Dodao je da je vlada dosad donijela devet ili deset paketa mjera za suzbijanje inflacije te da su one pridonijele ublažavanju pritiska na cijene.

UGP: Inflaciju stvaraju država, porezi i energenti

Predsjednik udruge Glas poduzetnika Bruno Samardžić ustvrdio je da Hrvatska istodobno osjeća posljedice uvezene i domaće inflacije.

"Inflacija jest energetska, ali prema udžbenicima i svemu ostalome, svaka je inflacija zapravo generirana iz državne potrošnje", rekao je.

Poručio je da mali poduzetnici ne mogu biti generator inflacije jer posluju na tržištu i ovise o potražnji.

"Mali poduzetnici posluju na tržištu i ne mogu generirati inflaciju jer ako podignu cijene, jednostavno neće prodati svoju robu", rekao je Samardžić.

Kao glavne izvore troškova izdvojio je poreze i energente.

Sindikati upozoravaju na pad kupovne moći

Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Dražen Jović ocijenio je da Hrvatska problem inflacije ima već dulje vrijeme te podsjetio da je i prošle godine bila među državama s najvišim stopama rasta cijena u Europskoj uniji.

Posebno je kritizirao odnos vlade prema zaposlenima u javnim službama.

"Ako je inflacija četiri ili pet posto, a plaća im je sada rasla jedan posto i od 1. kolovoza će rasti još jedan posto, možemo očekivati da im kupovna moć pada iz mjeseca u mjesec", rekao je Jović.

Savić: Plaće rastu brže od cijena

Savić je odbacio tvrdnje da kupovna moć pada i pozvao se na službene podatke.

"O padu kupovne moći moglo bi se govoriti kada bi rast cijena bio brži od rasta plaća", rekao je.

Prema njegovim riječima, realna neto plaća u ožujku bila je 2.5 posto veća nego godinu prije, dok je u prva tri mjeseca ove godine porasla 3.8 posto.

Dodao je da je prosječna neto plaća u posljednje četiri godine realno porasla više od 50 posto, medijalna više od 55 posto, a minimalna bruto plaća više od 70 posto.

Spor oko poreza i paušalaca

Savić je rekao da rast cijena usluga dijelom proizlazi iz veće kupovne moći i potražnje te da turistička sezona dodatno pojačava pritisak na cijene.

S druge strane, Samardžić je upozorio da povećanje poreza ne može smanjiti inflaciju te je otkrio da je peticiju protiv povećanja paušala za obrtnike i iznajmljivače potpisalo gotovo 30 tisuća građana.

"Ne postoji jednadžba po kojoj dizanje poreza smanjuje inflaciju. Dižemo im troškove i onda očekujemo da kontroliraju inflaciju. Ne vidim kako se to zbraja", rekao je.