KADA je prije tri desetljeća došao na vlast, irački predsjednik Saddam Hussein bio je gorljivi zagovornik sekularizma, socijalizma i arapskog nacionalizma.

Danas, kada se nakon američkog i britanskog napada na Irak bori za preživljavanje, irački se vođa predstavlja kao sveti ratnik koji sa islamskom zastavom prkosi nevjernicima, koji ga žele ukloniti zbog njegove vjere.

Čini se da je ta Saddamova preobrazba dobro primljena kod mnogih Iračana, ocjenjuje Reuters.

Dva tjedna nakon početka rata, kada su američke snage na domak Bagdada, još nema pobuna protiv Saddamove vlasti unutar duboko religiozne šijitske zajednice, koja čini 60 posto stanovništva u Iraku.

Sa Saddamovom preobrazbom u branitelja islama i duboko sumnjičavi prema američkim i britanskim motivima, irački šijiti su ostali lojalni - barem dosad.

Jedan američki časnik u četvrtak je rekao da je veliki ajatolah Sistani, najveći šijitski autoritet u Iraku, izdao uredbu u kojoj od Iračana traži da ostanu mirni i da se ne priklanjaju američkim snagama.

Šijitskoj većini se 1991. godine obilo o glavu kada su na američke poticaje ustali protiv režima Saddama Husseina, koji je nakon toga uzvratio brutalnim odmazdama.

U posljednje tri godine, Saddamovi govori su prepuni islamske retorike što je u suprotnosti sa sekularističkom ideologijom njegove stranke Baas.

Službeni irački mediji koji su o Saddamu govorili kao o "predsjedničkom vođi", sada ga nazivaju "svetim ratnikom i vođom vjernika". Sada ga i iračka televizija prikazuje dok moli. Cijela ta promjena je u oštroj suprotnosti s glavnim načelima stranke Baas: sekularizmom i socijalizmom, zbog čega među šijitima nije bila prihvaćena.