8. LISTOPADA 1991. Hrvatski sabor donio je odluku o raskidu svih državnopravnih veza sa SFRJ. Vladimir Šeks, koji je bio potpredsjednik Sabora 1991. godine, kazao je u emisiji HRT-a Studio 4 kako je 8. listopada jedan od najznačajnijih datuma u cijeloj arhitekturi stvaranja hrvatske državnosti.

"To je dan koji je obilježio cjelokupnu hrvatsku povijest. Kada sam 8. listopada proglasio konačnu odluku, kada je sabornica pljeskom to pozdravila, tada sam izgovorio emocionalne riječi da smo konačno skinuli mlinski kamen sa svoga vrata koji nas je 70 godina vukao u ponor, misleći na to da su prva i druga Jugoslavija bile tamnice hrvatskog naroda", rekao je.

Kazao je kako je 7. srpnja na Brijunima europska trojka, Italija, Luksemburg i Nizozemska, pod snažnim utjecajem Engleske, zatražila od predsjednika Slovenije i Hrvatske da stave moratorij na odluke Hrvatskog sabora i Slovenskog parlamenta o nezavisnosti. Obećali su da će se odmah JNA povući u vojarne, no, kako kaže, prevarili su nas.

"Mislim da je stvarni motiv, posebno engleskih diplomata, bio taj ne da dođe do dijaloga između republika u Jugoslaviji, nego da dođe do situacije da JNA uspije slomiti Hrvatsku", naglasio je.

"Franjo Tuđman bio cilj raketiranja"

Istek moratorija i naša konačna odluka o proglašenju neovisnosti bila je "okidač" za teroristički napad zrakoplova JNA na Banske dvore.

"Nakon 7. srpnja kada je usvojen moratorij, u toj su se mjeri pojačale aktivnosti JNA i srpskih pobunjenika da je gorjela cijela Hrvatska. Cilj napada na Banske dvore bio je da se obezglavi hrvatsko političko vodstvo. U Banskim dvorima su tada osim predsjednika Franje Tuđmana bili i predsjednik predsjedništva SFRJ, Stipe Mesić i savezni premijer Ante Marković. Oni nisu bili cilj, cilj je bio predsjednik Franjo Tuđman", rekao je.

Dodaje kako je u susjednoj zgradi zasjedala i Vlada RH, a u drugoj zgradi bilo je oko 60 zastupnika HDZ-a.

"Ispaljeno je šest raketa. Jedna raketa bila je usmjerena na Dubravkin put gdje je bilo sklonište, druga raketa trebala je ubiti Vladu, a treća je trebala ubiti Klub zastupnika HDZ-a. Te rakete su promašile svoj cilj", naglasio je.

Na pitanje koliko je pouzdana informacija da je u Banskim dvorima i Saboru bilo "petokolonaša" i KOS-ovaca koji su dali koordinate za napad i točno su znali gdje boravi predsjednik Tuđman, ali i ostali članovi Vlade i Sabora, Šeks je rekao kako je to točno jer je istraga to potvrdila.

"7. listopada je predsjedništvo Sabora imenovalo radnu skupinu kojoj sam bio na čelu, a u kojoj je bio i zastupnik Hrvoje Kačić, zastupnik iz SDP-a, Bolta Jalšovec iz HSLS-a i Vlado Veselica, koja je trebala sastaviti nacrt odluke o raskidu državnopravnih sveza. No toga dana smo se našli samo Hrvoje Kačić i ja", pokazao je Šeks.

Dodaje kako su se u nacrtu odluke oslonili na Ustav Hrvatske, na odluku o referendumu od 19. svibnja, gdje se 93 posto građana opredijelilo za suverenu i neovisnu državu Hrvatsku, na ustavnu odluku od 25. lipnja kojom je Hrvatska proglašena suverenom samostalnom državom, na Deklaraciju o proglašenju Hrvatske suverenom i samostalnom državom.

"Nakon nacrta odluke slijedila je rasprava i nakon nje sam sastavio konačni prijedlog odluke. Nju sam napravio po uzoru na istu odluku koju je 29. listopada 1918. godine donio Hrvatski sabor o raskidu državnopravnih sveza s bivšom Austro-Ugarskom", kazao je Šeks.

Neovisnost je nakon političke odluke vrha države trebalo potvrditi i izboriti u krvavom Domovinskom ratu od 1991. do 1995. godine.