Foto: FaH

PREDSJEDNIŠTVO SDP-a u četvrtak će se sastati kako bi pokrenulo proceduru unutarstranačkih izbora, a očekuje se da bi stranka novog predsjednika trebala dobiti do kraja studenog.

Do kraja tjedna sjednica Glavnog odbora

Do kraja tjedna očekuje se i sjednica Glavnog odbora, koji bi trebao odrediti datum izbora novog čelnika, budući da je Zoran Milanović najavio kako se više neće kandidirati za tu dužnost, nakon što je stranka na izvanrednim parlamentarnim izborima u nedjelju osvojila manji broj saborskih mandata od očekivanog.

Stranačka tijela Milanović je pozvao da što prije pripreme unutarstranačke izbore, a sastane li se Glavni odbor u subotu, kako je planirano, članice i članovi SDP-a novog bi predsjednika mogli birati najranije početkom studenoga, a najkasnije sredinom prosinca.

U SDP-u odbacuju tumačenje da je riječ o neuobičajenoj žurbi, s obzirom da Državno izborno povjerenstvo još nije proglasilo konačne rezultate parlamentarnih izbora.

Poručuju kako nema potrebe za odugovlačenjem već je neke stvari najbolje napraviti odmah, s obzirom da su statutarni rokovi takvi da je za čitavu proceduru nužno poprilično dugo vrijeme. Osim toga, nemaju namjeru stvarati "hibridni" izborni sustav samo za ove izbore, kako je to nedavno učinio HDZ kad je za predsjednika biran Andrej Plenković.

Podsjećaju da je tada HDZ "kompilirao" pravila iz starog i novog statuta kako bi izbjegao biranje predsjednika i zamjenika predsjednika na istom listiću.

Statut i izborna pravila SDP-a jasno uređuju postupak za izbore

Slično odgovaraju i na izjave nekih istaknutih članova stranke koji smatraju da su Milanović i Predsjedništvo SDP-a trebali podnijeti ostavke, a pripremu unutarstranačkih izbora prepustiti tijelu koje bi se formiralo s tom svrhom.

Član Predsjedništva Peđa Grbin na to uzvraća kako Statut i izborna pravila jasno uređuju postupak za okolnosti u kojima se stranka našla.

"Sukladno našem Statutu, nakon svakih izbora, bilo redovnih ili izvanrednih, moraju se provesti unutarstranački izbori. Za to su nadležna tijela predviđena Statutom. Dakle, u okviru svojih ovlasti Glavni odbor će donijeti odluke koje se tiču početka izbornog procesa, a za provedbu tog postupka formira se posebno tijelo, Središnja izborna komisija. Odluke koje stranačka tijela donose su također definirane Statutom i pravilima i ne vidim zašto bi tako uređen sustav, koji je već nekoliko puta primijenjen u praksi, sada mijenjali", kazao je Grbin Hini.

Ne spori kako postoji odgovornost njega osobno i drugih članova Predsjedništva za izborni neuspjeh. "Nitko nema pravo zabiti glavu u pijesak i reći da nije doprinio neuspjehu, no odluku o tome hoće li netko nastaviti politički djelovati imaju pravo donijeti samo članovi stranke, koji će je to učiniti i za predsjednika i za sva druga tijela kroz najviše dva-tri mjeseca", poručio je Grbin.

Kandidature najavili Picula i Ostojić, Hajdaš Dončić vjerojatno ne

Kandidature za novog predsjednika SDP-a zasad su najavili Tonino Picula i Ranko Ostojić. U tom se kontekstu spominjalo i ime Siniše Hajdaša Dončića, no Hinini izvori kažu kako se on vjerojatno neće kandidirati, a očekuju da će dosadašnji Milanovićevi pouzdani suradnici u unutarstranačkoj kampanji ovoga puta podržati Ostojića.

Kao mogućeg predsjedničkog kandidata spominjalo se i Zvonimira Mršića, no on je u utorak poslijepodne to demantirao putem društvenih mreža, poručivši kako su mu ambicije vezane uz "Podravku", gdje je predsjednik Uprave.

Primorsko-goranski župan Zlatko Komadina, kojega je Milanović u travnju porazio u utrci za predsjednika stranke, u ponedjeljak je bio nedostupan pa se nije moglo doznati planira li još jednu kandidaturu ili će podržati nekog drugog kandidata, no očekuje se da bi to mogao otkriti na konferenciji za novinare koju je sazvao za srijedu.

Predsjednik zagrebačkog SDP-a Davor Bernardić također će se možda kandidirati za novog predsjednika SDP-a, no u izjavi za Hinu nije eksplicitno potvrdio tu mogućnost. Na upit Hine o tome samo je kratko poručio: "Pustite me malo na miru, ovih dana odlučujem o budućnosti Socijaldemokratske partije Hrvatske".

Milanovićeva odgovornost za izborni neuspjeh

SDP je na izborima u nedjelju osvojio 54 saborska mandata, a pitanje Milanovićeve odgovornosti za izborni neuspjeh postavljalo se već u izbornom stožeru Narodne koalicije u MSU.

Dosadašnjem čelniku SDP-ovci zamjeraju činjenicu da stranka od 2011. nije dobila ni jedne izbore, a dio ih je uvjeren da je ovoga puta presudila Milanovićeva tvrda retorika u kampanji, odnosno to što je u javnost procurila snimka njegova razgovora sa čelnicima dijela braniteljskih udruga u kojem je oštrim riječima govorio o čelnicima Srbije i BiH, a majku predsjednika HDZ-a Andreja Plenkovića nazvao "vojnim lekarom".

Milanovićevi kritičari pozivaju se i na brojke koje pokazuju kako je SDP od 2011. izgubio više od 300.000 glasova, a ukazuju i na osjetno slabiji rezultat stranke u dosadašnjim SDP-ovim utvrdama Rijeci i Zagrebu.

Odani Milanoviću ne spore da je dio birača u velikim gradovima u nedjelju "ostao doma" zbog stavova šefa stranke koje smatraju "desničarenjem", no odbijaju usporedbu s 2011., kada je SDP pobijedio u srazu s HDZ-om oslabljenim nizom afera i nerazjašnjenim odlaskom Ive Sanadera.

Tumače kako se oni koji su tada podržali SDP-ovu koaliciju ne mogu smatrati standardnim biračima ljevice, a kao argument navode podatak da je na referendumu na kojem se odlučivalo o ustavnoj definiciji braka protiv prijedloga udruge U ime obitelji glasovalo svega 480.000 birača.