PRIHODI od poreza i socijalnih doprinosa u Hrvatskoj porasli su tijekom 2025. godine za 9.3 posto, znatno više od prosjeka Europske unije, koji je iznosio 5.5 posto. Hrvatska je time bila među pet članica EU-a s najvećim rastom poreznih prihoda, pokazuju najnoviji podaci Eurostata.

Veći rast zabilježile su samo Rumunjska, Bugarska i Malta. Istodobno, Hrvatska je bila druga u Europskoj uniji prema udjelu poreza na proizvodnju i uvoz u BDP-u, što pokazuje koliko se hrvatski porezni sustav oslanja na oporezivanje potrošnje.

Samo tri države imale su veći rast od Hrvatske

Prema Eurostatu, najveći rast prihoda od poreza i socijalnih doprinosa u 2025. zabilježila je Rumunjska, s povećanjem od 10.5 posto. Slijede Bugarska s 10.4 posto i Malta s 9.4 posto.

Hrvatska je s rastom od 9.3 posto bila četvrta, dok je Litva zauzela peto mjesto s povećanjem od 8.4 posto.

U cijeloj Europskoj uniji prihodi od poreza i socijalnih doprinosa porasli su za 5.5 posto, odnosno za 401 milijardu eura. Ukupno su dosegnuli 7686 milijardi eura, a rast su zabilježile sve članice EU-a.

Povećanje poreznih prihoda ne znači nužno da su države povećavale porezne stope. Na iznose koje prikupljaju utječu i rast gospodarstva, zaposlenost, plaće, potrošnja te inflacija.

Hrvatska druga u EU-u po udjelu poreza na potrošnju

Hrvatska se posebno izdvaja po prihodima od poreza na proizvodnju i uvoz. Oni su 2025. iznosili 19 posto BDP-a, što je drugi najveći udio u Europskoj uniji.

Veći udio imala je samo Švedska, s 20.8 posto. Iza Hrvatske slijede Mađarska sa 17.3 posto i Grčka sa 17.2 posto.

U tu skupinu neizravnih poreza ubrajaju se PDV, trošarine, carine i drugi porezi povezani s proizvodnjom i prometom roba i usluga.

Ti podaci pokazuju da Hrvatska, u usporedbi s većinom drugih članica EU-a, znatan dio poreznih prihoda ostvaruje oporezivanjem potrošnje i gospodarskih aktivnosti.

Među državama s najmanjim udjelom poreza na dohodak, dobit i imovinu

S druge strane, Hrvatska je pri dnu europske ljestvice prema udjelu poreza na dohodak, dobit i imovinu u BDP-u.

Taj je udio prošle godine iznosio 7.8 posto, dok je prosjek Europske unije bio 13.2 posto. Niže udjele imale su samo Rumunjska sa 6.4 posto, Bugarska sa 6.6 posto i Mađarska sa 7.5 posto.

Najveći udio poreza na dohodak, dobit i imovinu imala je Danska, gdje su ti prihodi iznosili 30.2 posto BDP-a.

Razlike pokazuju koliko se porezni sustavi europskih država razlikuju prema izvorima prihoda, odnosno oslanjaju li se više na oporezivanje potrošnje, dohotka ili dobiti.

U EU-u porezi i doprinosi čine 40.7 posto BDP-a

Na razini cijele Europske unije prihodi od poreza i socijalnih doprinosa iznosili su 40.7 posto BDP-a u 2025. godini. To je povećanje od 0.5 postotnih bodova u odnosu na 2024., kada je taj udio bio 40.2 posto.

U eurozoni je udio također porastao, s 40.7 na 41.3 posto BDP-a.

Najveći udio poreza i doprinosa u BDP-u imala je Francuska, s 46 posto. Slijede Belgija s 44.7 posto, Danska s 44.3 posto i Austrija s 43.9 posto. I Italija je, s udjelom od 43 posto, bila iznad europskog prosjeka.

Najmanji udio poreza i doprinosa ima Irska

Na drugom kraju ljestvice nalazi se Irska, u kojoj su prihodi od poreza i socijalnih doprinosa iznosili 22.7 posto BDP-a.

Slijede Rumunjska s 29.3 posto, Malta s 30.3 posto i Bugarska s 30.6 posto.

Udio poreza i socijalnih doprinosa u BDP-u povećao se u 19 članica EU-a, dok je u njih osam smanjen.

Najveće povećanje zabilježila je Njemačka, gdje je taj udio porastao s 40.3 posto u 2024. na 41.4 posto u 2025. Među državama s najvećim povećanjima bile su i Malta, Španjolska te Francuska.

Porezi čine gotovo 88 posto svih državnih prihoda u EU-u

Prema Eurostatu, porezi i socijalni doprinosi činili su 87.9 posto ukupnih prihoda opće države u Europskoj uniji tijekom 2025. godine.

Najveći pojedinačni udio u BDP-u imali su neto socijalni doprinosi, s 14.3 posto. Porezi na dohodak, dobit i imovinu činili su 13.2 posto BDP-a, a porezi na proizvodnju i uvoz 12.9 posto.

Eurostat navodi da su rastu poreznih prihoda posljednjih godina pridonijeli gospodarski oporavak, inflacija i povećanje socijalnih doprinosa. Posebno ističe da je rast doprinosa nastavio podupirati porezne prihode tijekom 2024. i 2025. godine.