POTRAŽNJA za kineskim juanima na ruskom tržištu deviza porasla je nakon uvođenja sankcija, izvijestila je ruska središnja banka signaliziravši da bi mogla poduprijeti taj trend negativnim kamatama na pologe u eurima i dolarima.

"Na deviznom tržištu sankcije (uvedene Rusiji) su, između ostalog, potaknule pojačanu upotrebu valuta koje funkcioniraju kao alternativa dolaru i euru", utvrdila je ruska središnja banka u izvješću o financijskoj stabilnosti, poimence izdvojivši kineski juan.

Udio deviza u pasivi ruskih banaka smanjio se u posljednje vrijeme budući da su klijenti ubrzano povlačili novac s deviznih računa dok je njihov udio u aktivi banaka porastao, izvijestila je središnja banka. Dodali su i da bi mogli spustiti kamatne stope na depozite u eurima i dolarima u negativno područje kako bi ubrzali taj trend.     

Udio deviza u imovini kućanstava, uključujući dionice i štednju, bio je krajem prošle godine relativno stabilan i iznosio je 22 posto, navodi središnja banka dodajući da ga ne planira smanjivati ciljanim mjerama.

"Može se očekivati jačanje potražnje za zlatom"

Procjenjuje i da bi nakon zamrzavanja ruskih deviznih i zlatnih rezervi u SAD-u i EU i rasprava o njihovoj mogućoj zapljeni središnje banke, posebno u Aziji i na Bliskom istoku, mogle preispitati strategiju štednje i smanjiti udio eura i dolara u rezervama. "Mogu se očekivati jačanje potražnje za zlatom i oslabljena uloga dolara i eura u rezervama", prognoziraju.

Sankcijama bez presedana SAD i EU zamrznuli su otprilike polovinu ruskih zlatnih i deviznih rezervi čija je vrijednost na početku ruske "specijalne vojne operacije" u Ukrajini 24. veljače iznosila gotovo 640 milijardi dolara.

Krajem prošle godine ruske zlatne rezerve iznosile su 131.5 milijardi dolara, a devizne rezerve 612.9 milijardi dolara. Do 20. svibnja ove godine kliznule su na 583.4 milijarde dolara.