KAD BI U Rusiji postojalo barem nekakvo civilno društvo sposobno za prosvjede, danas bi ponovno izlazili na ulice, prosvjedujući protiv rata koji je Putin pokrenuo protiv Ukrajine. Štoviše, danas bi se na tim prosvjedima protiv rata morale ujediniti praktički sve društvene skupine.

Domoljubni Rusi trebali bi prosvjedovati protiv otkazivanja parade brodova na Dan mornarice Ruske Federacije, koja se tradicionalno održava u Sankt Peterburgu, Putinovu rodnom gradu, posljednje nedjelje u srpnju. Podsjetimo, na paradi 2021. godine, posljednje godine prije početka invazije punog opsega, sudjelovalo je više od 50 ruskih ratnih brodova i podmornica.

U međuvremenu, od travnja 2022., kada je potopljena perjanica Crnomorske flote Ruske Federacije, krstarica Moskva – nešto se "vrlo čudno" dogodilo s flotom Ruske Federacije. Toliko "čudno" da je Rusija na paradu 2024. uspjela izvesti samo 20 brodova – među kojima su, primjerice, bile četiri velike jahte, ali nije bilo nijednog broda koji bi predstavljao Crnomorsku flotu Ruske Federacije.

Ove 2025. godine cijelu mornaricu Rusije predstavljao je samo 1 (jedan) patrolni čamac. Rijekom Nevom svečano je prošao jedini brod Ruske mornarice koji je sudjelovao u paradi – Putinov predsjednički čamac. S njega je promatrao "podizanje zastava Rusije, SSSR-a i Ruskog Carstva u Sankt Peterburgu".

Putinove napore cijenili su njegovi najbliži suradnici. Nikolaj Patrušev, bivši šef FSB-a i Vijeća sigurnosti Rusije, demonstrativno je nagradio Putina medaljom "za vjernost ruskoj floti" s obrazloženjem "za veliki osobni doprinos razvoju pomorske flote Ruske Federacije". Ne znamo je li to bio svjestan ili nesvjestan trolling, ali ispalo je zabavno.

Ruski patriotski takozvani Z kanali, koji podržavaju rat protiv Ukrajine, ocijenili su otkazivanje parade kao potpuni neuspjeh Rusije u sukobu s malom Ukrajinom. Nezadovoljstvo zbog toga kako je Rusija izgubila bitku za Crno more od Ukrajine zasad se drži unutar društvenih mreža, iako su u međuvremenu i zastupnici Državne Dume Rusije već počeli otvoreno govoriti o tome. Primjerice, 27. srpnja zastupnik Državne Dume Ruske Federacije, Jevgenij Fedorov, priznao je gubitak ruske Crnomorske flote.

Obični građani i rat

Slabost ruskog čelnika i njegovu daljnju nesposobnost da kontrolira tijek i razvoj rata Rusije protiv Ukrajine sve više primjećuju i takozvani "obični Rusi", koji se cijelo vrijeme od početka rata trude ne zanimati se za rat. Jedan od najčešćih izraza u Rusiji kada je riječ o ratu je – "nemojmo o politici".

Međutim, danas se čini da bi i ti "apolitični" Rusi već trebali masovno prosvjedovati i zapitati se – zašto smo uopće započeli ovaj rat i zašto imamo takve probleme kakve imamo danas?

Ukrajina je još jednom podsjetila Ruse – ako pokrećeš rat protiv susjedne države, onda budi spreman da se rat u svakom trenutku može vratiti k tebi na najneočekivaniji način.

Paralizirana infrastruktura

Taj način naziva se – prometno povezivanje. U tako velikoj zemlji kao što je Rusija, s njezinom slabo razvijenom infrastrukturom – svaki prekid prometnog povezivanja znači logističku katastrofu. Ukrajina je već više puta zaustavljala rad zračnih luka u velikim gradovima poput Moskve i Sankt Peterburga, prisiljavajući čelnike ruske civilne avijacije da uvedu plan "tepih" – to je kada se sva avijacija ne može podići u zrak zbog banalnog rizika da bude oborena vlastitom protuzračnom obranom.

Današnji kolaps Aeroflota, vodeće zrakoplovne tvrtke Ruske Federacije, nadmašio je sve prethodne prekide prometa. U ovim trenucima rad Aeroflota potpuno je paraliziran. Na najveću rusku zrakoplovnu tvrtku Aeroflot izvršen je veliki hakerski napad, koji je uzrokovao potpunu paralizu kritično važne infrastrukture: deseci letova su otkazani, dio usluga ne radi, a unutarnji sustavi su uništeni ili onesposobljeni.

Računala ne rade, nema sustava za planove letenja bez kojih je let nemoguć, avioni se ne mogu napuniti gorivom. Na aerodromima je nestalo čak i struje – prethodno je bila isključena kako nitko ne bi mogao uključiti računala i ući u sustav. Mnogi članovi posada se vraćaju kući, a uredski zaposlenici jednostavno sjede i ne rade ništa.

Hakerski napad dugo u pripremi

Odgovornost za operaciju javno su preuzele hakerske skupine Silent Crow i Kiberpartizani BY. U svojoj izjavi poručili su da su prodrli u mrežu tvrtke još u srpnju 2024. godine i da su unutra bili neprekidno gotovo godinu dana. Za to vrijeme proučavali su unutarnju strukturu digitalnih usluga, prikupljali podatke, analizirali mrežnu arhitekturu, akumulirali pristupe – i pritom ostali neprimijećeni od strane službe sigurnosti i IT odjela tvrtke.

Prema riječima samih hakera, pod njihovu kontrolu pala je cijela korporativna infrastruktura. Dobili su potpuni pristup osobnim računalima vodstva, mail serverima, sustavima za upravljanje osobljem, arhivama telefonskih razgovora, video nadzornim kamerama, bazi povijesti letova i unutarnjoj dokumentaciji. Kao rezultat napada potpuno je uništeno oko 7000 fizičkih i virtualnih servera.

Jutros je ukupno otkazano najmanje 56 letova, kako domaćih tako i međunarodnih, uključujući letove za Erevan, Minsk, Čeljabinsk, Sankt Peterburg, Jekaterinburg i druge gradove. Ljudi su zamoljeni da vrate karte online, ali digitalne usluge nisu radile. Predstavništva zrakoplovne tvrtke na aerodromima također su bila paralizirana.

Analitičari već procjenjuju da će obnova uništene IT infrastrukture koštati desetke milijuna dolara. Prema dostupnim prognozama, potpun oporavak operativne stabilnosti tvrtke trajat će mjesecima.

Asimetrični odgovor Ukrajine

Čini se da Ukrajina još jednom pruža asimetričan odgovor u ratu protiv Rusije, pri čemu Ukrajina, za razliku od Rusa, ne nanosi nikakve udare oružjem po civilnim građanima. Ono što je započelo s pojedinačnim kvarovima, pretvorilo se u sistematsku kampanju Ukrajine, osmišljenu da rat dovede do običnih građana Rusije.

I ispostavlja se da su ti asimetrični udarci za Ruse i čelnike Kremlja možda bolniji od bilo čega drugog. Jer ova taktika stalnih "malih posjekotina", koja rat prenosi na teritorij Rusije, prisiljava Ruse da si ipak postave jednostavno pitanje – a zašto smo uopće napali Ukrajinu? I možda upravo takvi postupci Ukrajine potiču stanovništvo na aktivnije prosvjede protiv rata. Iako za to ima malo nade.

*Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Index.hr portala