RUSKA vlada organizirala je veliku prodaju zlata iz Nacionalnog fonda bogatstva (FNB) kako bi popunila saveznu blagajnu, u kojoj svaki treći rubalj ide za vojsku i rat, doznaje The Moscow Times. Naime, prema podacima Ministarstva financija, količina zlata u FNB-u smanjila se za gotovo 70% u posljednje dvije godine: dok je 1. siječnja 2023. fond imao 554.9 tona zlata, 1. siječnja 2025. ostalo je samo 187.7 tona.

Tijekom 2023. "rezerve zlata" FNB-a smanjile su se za 196 tona, odnosno 35%, a do kraja prošle godine smanjile su se za polovicu, ili za 171 tonu. Ministarstvo financija prodavalo je zlato iz fonda gotovo svakog mjeseca kako bi pokrilo proračunski deficit za 2024. godinu: 26 tona u lipnju, oko 5 tona u srpnju, isto toliko u kolovozu, 0.7 tona u rujnu, 9 tona u listopadu i 4 tone u studenom.

U prosincu, kada su rashodi dosegli vrhunac i premašili 7 bilijuna rubalja (73.8 milijardi eura) mjesečno, rezerve zlata u FNB-u smanjile su se za čak 92 tone. Prema podacima Ministarstva financija, piše Moscow Times, samo 58.9 tona korišteno je za pokrivanje proračunskog deficita (koji je premašio 4 bilijuna rubalja).

Vlada je vjerojatno prodala još 30 tona za provedbu "određenih projekata", napominje Interfax. Ministarstvo financija nije preciziralo koji su točno projekti dobili financiranje iz zlata FNB-a.

Prvotno osnovan za mirovine

Kako tvrdi Moscow Times, zlato, zajedno s kineskim juanom, čini dio likvidnog dijela FNB-a, odnosno sredstava koja još nisu potrošena. Iako je ukupni volumen fonda početkom godine iznosio 111.56 milijardi eura, samo 35.72 milijarde eura ostalo je u likvidnom dijelu fonda, navode.

Prije rata, Nacionalni fond bogatstva, koji je prvotno bio osnovan za "sufinanciranje" mirovina, a kasnije postao izvor za krpanje proračunskih rupa, imao je 108.41 milijardi eura likvidnih sredstava.

Tijekom tri godine rata, ruska vlada je potrošila dvije trećine sredstava fonda, odnosno 72.59 milijardi eura, preusmjerivši 6.5 bilijuna rubalja (68.4 milijardi eura) za pokrivanje proračunskog deficita. Pritom su uložene stotine milijardi rubalja u državne korporacije kojima je trebala pomoć zbog sankcija te u financiranje Kremljevih mega-projekata.

Nagli pad nafte i problemi koje bi to donijelo

Likvidni dio FNB-a sada iznosi 3.8 bilijuna rubalja (40 milijardi eura). "U slučaju naglog pada cijena nafte, to će biti dovoljno za najviše šest mjeseci financiranja proračunskih rashoda", upozorava za Moscow Times Mikhail Zadornov, bivši ministar financija i predsjednik uprave FC Otkritie Bank.

Iscrpljivanje značajnog dijela FNB-a postalo je "naličje" opsežnog proračunskog poticaja, zbog kojeg su se narudžbe za obranu i plaće u zemlji naglo povećale, ističe Zadornov.

Prema njegovim procjenama, ukupna veličina ovog poticaja u razdoblju od 2022. do 2025. iznosi 20 bilijuna rubalja (210.5 milijardi eura), odnosno 10% BDP-a. Volumen likvidnog dijela FNB-a sada je manji od 2% BDP-a, dok je prije rata iznosio 7.4% BDP-a, zaključuje Zadornov.