REZULTATI nacionalnih ispita ponovno su u fokus javnosti stavili pitanje kvalitete obrazovanja u Hrvatskoj.

O značenju tih rezultata i objektivnosti prikaza stanja u školstvu govorio je Vinko Filipović, šef Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja.

"Mi smo već, kada su u pitanju učenici i škole, rezultate objavili 3. lipnja, prije završetka nastavne godine. Tako da su svaki učenik i njihovi roditelji, odnosno škole, znali kakvi su rezultati nacionalnih ispita u toj školi i tog učenika u odnosu na nacionalni prosjek", rekao je Filipović na HRT-u

Dodao je da su ove godine prvi put rezultati obrađeni i prema kriteriju osnivača škola, što uključuje 39 gradova i 20 županija te Grad Zagreb, kako bi i oni dobili povratnu informaciju o funkcioniranju škola.

"Sada imamo objektivne podatke o postignućima učenika"

Filipović ističe da je glavni cilj ispita praćenje i objektivna procjena znanja unutar obrazovnog sustava. "Nacionalni ispiti ove su godine postigli svoj cilj - monitoring obrazovnog sustava. (...) Da bi obrazovni sustav znao koja je razina postignuća učenika, mora imati objektivne podatke. Mi smo sada to postigli", kazao je.

Naglasio je kako sada svaki učenik i roditelj imaju povratnu informaciju, škole vide gdje se nalaze u odnosu na grad ili županiju, a "obrazovna politika dobiva jasne pokazatelje za planiranje promjena".

"Najveći iskorak nakon državne mature"

Prema Filipovićevim riječima, nacionalni ispiti predstavljaju najveći iskorak u hrvatskom obrazovanju nakon uvođenja državne mature 2010. godine.

"Možda još nisu svi svjesni koliko su vrijedni za kreiranje obrazovne politike", rekao je, dodavši da se ozbiljne reforme ne mogu provoditi bez preciznih podataka.

"Nijedan ozbiljan obrazovni sustav ne donosi promjene bez testiranja i jasne slike stanja. Kod nas su se promjene često uvodile na temelju dojmova, a ne činjenica, jer nije postojao standardizirani sustav vrednovanja", pojasnio je.

Najbolji rezultati po gradovima

Ove godine, najbolji učenici četvrtih razreda dolaze iz škola grada Zaprešića.

"Vrlo dobre rezultate imaju i Dubrovnik, Split, Varaždin i Krapina. Grad Zagreb je među prvih pet", naveo je Filipović.

Kod učenika osmih razreda, na prvom je mjestu Makarska, a slijede je Krapina, Varaždin, Split i Dubrovnik. Time među najboljima dominiraju gradovi s juga i sjevera Hrvatske te Zagreb.

Rezultati po predmetima

Filipović je objasnio da se kod ispita koristi model distribucije težine prema Gaussovoj krivulji, što znači da je najveća koncentracija učenika u ocjenama dovoljan, dobar i vrlo dobar, dok je do 10% nedovoljnih i odličnih.

"Nema velikih razlika kada su u pitanju predmeti, ali postoje razlike po kriteriju osnivača", rekao je.

"Ove godine nešto bolji rezultat ostvaren je iz biologije, fizike i kemije u odnosu na prethodnu godinu. U razrednoj nastavi rezultat je na razini prošle godine, dok su društveni predmeti ostali isti ili nešto lošiji", dodao je.

Napomenuo je da se na nacionalnoj razini nemamo s kime uspoređivati, već se stvarna slika dobiva na međunarodnim testiranjima poput PISA testova.

Hrvatski učenici u međunarodnoj usporedbi

"Što se tiče međunarodnih vrednovanja, mogu sa zadovoljstvom reći da hrvatski učenici postižu zadovoljavajuće rezultate", istaknuo je Filipović.

Naveo je primjer posljednjeg istraživanja čitalačke pismenosti za učenike četvrtih razreda, gdje je Hrvatska zauzela sedmo mjesto među 58 država. U PISA istraživanju, koje obuhvaća 81 državu, hrvatski učenici su u čitalačkoj i prirodoslovnoj pismenosti na razini prosjeka zemalja OECD-a. "To nije loše. Dapače, da smo u svemu drugome na toj razini, mogli bismo biti zadovoljni", kazao je.

Ipak, matematika ostaje izazov. "U matematičkoj pismenosti smo nešto lošiji od prosjeka OECD-a, ali imamo trend napretka u odnosu na prethodna istraživanja. Često se o uspjesima hrvatskih učenika govori ili iz nepoznavanja ili iz drugih motiva.

Oni nisu loši kako se ponekad prikazuje, ali naravno da uvijek mogu biti bolji", zaključio je Filipović.