TRENUTNO je na američkoj političkoj sceni u tijeku debata dva krila Republikanske stranke. Debata se u raznim formama vodi još od izbornog poraza početkom ove godine, a svodi se na to u kojem smjeru stranka treba nastaviti budućnost. Lekcija republikanaca HDZ-u najbolje je sažeta u jednom komentaru bivšeg američkog ministra vanjskih poslova Colina Powella: "S bazom možete raditi samo dvije stvari. Možete sjediti na njoj i gledati kako svijet prolazi, ali ju možete nadograditi".

Lokalni izbori koji će u nedjelju ući u drugi krug već su pokazali kako je HDZ sjedio na bazi. Rezultati u prvom krugu nisu ništa bolji nego proteklih godina, čak dapače. HDZ-ovo biračko tijelo iznimno je disciplinirano i redovno izlazi na izbore praktički u svojoj potpunosti. To znači da je HDZ manje više na izborima dobio ono što je mogao dobiti, dok u drugom krugu čeka prijetnje koje ni u kom slučaju ne podržavaju hinjenu samouvjerenost kojom stranka izlazi u medije.

Klimavi gradovi

Nekoliko gradova, dosad neosvojivih bastiona HDZ-a, opasno se klima. Split je već gotov. Dubrovačka gradonačelnica ne uspijeva uvjeriti ni samu sebe kad kaže kako su njeni glasači u prvom krugu bili na kupanju. Šibenik je u opasnosti, a postoji i mogućnost da Vukovar pređe u ruke SDP-a. U prvom krugu pak, HDZ je vodeće pozicije dobio u slabo razvijenim i, uz iznimku zadarske i splitsko-dalmatinske, uvelike nevažnim županijama.

Čak i uspjeh u Dalmaciji može najviše pripisati rasapu na ekstremnoj desnici, koja je prije četiri godine poklonila svoje glasove strančicama kao što je HČSP. Ta se biračka mašinerija sad nije vratila svojoj matici, nego je uvelike glasala protiv SDP-ovskih "crvenih vampira". Izvan Dalmacije, HDZ kao svoj jedini veliki uspjeh može brojati u zagrebačkoj županiji, odnosno u Velikoj Gorici, u kojoj bi mogao s gradonačelničkoj mjesta skinuti Tonina Piculu.

Slabi i nepouzdani partneri

Dodatni problem HDZ-a je u tome što ove izbore ni ne može adekvatno analizirati, budući da je rijetko gdje izašao izvan koalicija. Teškoće mu se pojavljuju u tome što trenutni koalicijski sustav dovodi do jedne od dvije opcije – ili će se HSS i HSLS raspasti, budući da nemaju gotovo nikakvu svrhu samostalnog postojanja, ili će odustati od koalicije s HDZ-om. U oba slučaja, ne piše se dobro.

Raspad HSP-a u Osijeku je na osječkom primjeru kako HDZ te glasače ne može vratiti pod svoje okrilje. Umjesto da se vrate matici, polovica HSP-ovih glasača dala je svoje povjerenje nezavisnoj listi donedavnog HSP-ovca Gordana Matkovića. Varaždinski primjer pokazao je kako bi jedina relevantna HSLS-ova biračka snaga u budućnosti svoj glas dala Ivanu Čehoku, ne HDZ-u. Naravno, ako propadne vladajuća koalicija, jasan je problem koji će HDZ imati.

Sanader je najmanje radio na HDZ-u

Dobru lekciju oko biračke baze HDZ bi mogao izvući od dvije regionalne stranke, IDS-a i HDSSB-a. IDS s izbora na izbor mirno i lagano bilježi porast od nekoliko tisuća glasača i stoga je apsolutno miran i suveren u svojoj županiji. HDSSB svoj uspjeh na trenutnim izborima može zahvaliti upravo tome što je u protekle četiri godine utvrdio i neprestano širio vlastitu bazu.

Ivo Sanader je zapravo u proteklih devet godina najmanje radio na boljitku svoje stranke. Osim što se riješio konkurencije i stare garde, te postavio apsolutističku vlast nad središnjicom, nije napravio puno. HDZ-ova baza ista je kao i proteklih godina, a svako malo se i rasipa, budući da u stranci nema kadrova koji bi iznosili pobjede, kako su pokazali izbori u Zagrebu i Splitu. Prošla su vremena u kojima sve izborne liste može nositi Franjo Tuđman. Sanaderu bi bilo pametno da malo porazmisli o budućnosti, jer on nije jedan od onih koji će se vratiti nakon poraza.

> Ostale komentare autora pročitajte ovdje