Rekordna veličina ozonske rupe nad Antarktikom
Tekst se nastavlja ispod oglasa
OZONSKA rupa nad Antarktikom doseći će ove godine rekordnu veličinu, unatoč međunarodnim naporima za smanjenjem emisije stakleničkih plinova, tvrde australski znanstvenici.
Freoni uništavaju ozon tako da ga pretvaraju u kisik. Ozonski omotač štiti ljude i ostala živa bića od ultraviolentnih zraka sa Sunca.
Znanstvenici iz australskih baza na Antarktici kažu da su nedavna strujanja u stratosferi, dijelu atmosfere gdje nastaje ozonski omotač, dovela do dramatičnog propadanja.
Najveća rupa, veličine triju Australija, izmjerena je prije tri godine. Tijekom 2002. godine rupa se smanjila za trećinu i trenutno zauzima oko 20 milijuna četvornih kilometara. Dobra vijest je da bi se rupa nad Antarktikom mogla potpuno zatvoriti do 2050. godine.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tada bi se mogla vratiti na stanje iz 1930.-tih godina, prije nego što su se staklenički plinovi počeli koristiti u hladnjacima i izolacijskim materijalima.
Bogate zemlje obvezale su se protokolom iz Montreala 1987. godine da će u vrlo kratkom roku potpuno obustaviti proizvodnju i uporabu plinova. Siromašne potpisnice protokola moraju do 2005. godine prepoloviti, a do 2007. za 85 posto smanjiti proizvodnju stakleničkih plinova.
Kao naknadu, siromašne potpisnice protokola mogu računati na 1.3 milijarde dolara pomoći bogatijih zemalja.
Freoni uništavaju ozon tako da ga pretvaraju u kisik. Ozonski omotač štiti ljude i ostala živa bića od ultraviolentnih zraka sa Sunca.
Znanstvenici iz australskih baza na Antarktici kažu da su nedavna strujanja u stratosferi, dijelu atmosfere gdje nastaje ozonski omotač, dovela do dramatičnog propadanja.
Najveća rupa, veličine triju Australija, izmjerena je prije tri godine. Tijekom 2002. godine rupa se smanjila za trećinu i trenutno zauzima oko 20 milijuna četvornih kilometara. Dobra vijest je da bi se rupa nad Antarktikom mogla potpuno zatvoriti do 2050. godine.
Tada bi se mogla vratiti na stanje iz 1930.-tih godina, prije nego što su se staklenički plinovi počeli koristiti u hladnjacima i izolacijskim materijalima.
Bogate zemlje obvezale su se protokolom iz Montreala 1987. godine da će u vrlo kratkom roku potpuno obustaviti proizvodnju i uporabu plinova. Siromašne potpisnice protokola moraju do 2005. godine prepoloviti, a do 2007. za 85 posto smanjiti proizvodnju stakleničkih plinova.
Kao naknadu, siromašne potpisnice protokola mogu računati na 1.3 milijarde dolara pomoći bogatijih zemalja.

Ovo je .
Homepage nacije.
ovdje. Atraktivne fotografije i videe plaćamo.
Imate važnu priču? Javite se na desk@index.hr ili klikom
Želite raditi na Indexu? Prijavite se
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati