NJEMAČKI istražitelji gotovo su u potpunosti rasvijetlili sabotažu plinovoda Sjeverni tok iz rujna 2022., piše njemački list Die Zeit. Nakon gotovo tri godine istrage, identificirano je svih sedam članova tima koji je izveo napad, a protiv njih su izdani međunarodni uhidbeni nalozi.

Spektakularan proboj dogodio se prošlog tjedna u Italiji, gdje su karabinjeri uhitili 49-godišnjeg Ukrajinca Serhija K. dok je bio na odmoru s obitelji. Kada su mu stavili lisice, podigao je desnicu i rukom pokazao znak “trozuba”, ukrajinskog nacionalnog simbola. Istražitelji ga sumnjiče da je vodio cijelu operaciju.

Ključni tragovi na jedrilici Andromedi

Kako piše Die Zeit, ključni dokazi pronađeni su na jedrilici Andromeda, s koje je akcija izvedena. Na brodu su otkriveni tragovi eksploziva identični ostacima pronađenim na olupini plinovoda na dnu Baltičkog mora. Uz to, na Andromedi su zabilježeni DNK tragovi i otisci prstiju.

Slučajni trag otkrila je i prometna kamera na Rügenu koja je snimila bijeli Citroën kojim se ekipa dovezla do luke. Vozač, zaposlenik kurirske službe, kasnije je posvjedočio da je više puta prevozio Ukrajince iz Kijeva u Njemačku.

Sedam osumnjičenih, vojnici i profesionalni ronioci

Njemački istražitelji sada vjeruju da je operaciju izvelo sedam Ukrajinaca: četiri ronioca, specijalist za eksplozive, skiper i vođa grupe Serhij K.

Među njima je i ukrajinski vojnik Vsevolod K., koji je poginuo krajem 2024. u borbama u istočnoj Ukrajini. Posebno je osjetljivo što je ranije bio na obuci u njemačkoj vojsci – njegovi DNK tragovi poklapaju se s onima na Andromedi.

Tu je i Valerija T., danas 40-godišnja profesionalna roniteljica iz Kijeva. Drži nacionalni rekord u dubinskom ronjenju od 104 metra. Cijevi Sjevernog toka ležale su na 80 metara dubine.

Kolege je opisuju kao odlučnu i beskompromisnu instruktoricu, a nakon početka rata javno se priključila obrani Ukrajine. Prema svjedočenjima, upravo je ona bila ta koja je inzistirala da se akcija dovrši unatoč lošem vremenu.

Bijeg uz pomoć diplomata

Još jedan član ekipe, ronilac Volodimir S., izbjegao je uhićenje uz pomoć ukrajinskog vojnog atašea – automobil kojim je pobjegao iz Poljske u Kijev bio je registriran na veleposlanstvo.

Njemački istražitelji vjeruju i da je jedan član, Jewhen U., prvotno bio dio druge ekipe koja je istodobno trebala napasti plinovod Turk Stream. Taj pokušaj je propao, ali je on kasnije donio dio eksploziva u operaciju na Sjevernom toku.

Posadu vodio iskusni skiper, više puta plovio preko Atlantika

Posadu je vodio iskusni skiper iz Odese koji je putovao svijetom, od Kariba do Somalije, više puta prelazio Atlantik i sudjelovao na regatama. Na društvenim mrežama se otvoreno protivio ruskom ratu i dijelio antiratne poruke. Njegov otisak prsta pronađen je na Andromedi.

Dok je kriminalistička istraga u velikoj mjeri završena, politička pitanja ostaju otvorena. Tko je naručio sabotažu? Je li u planove bio uključen vrh ukrajinske države? Die Zeit navodi da su zapadni obavještajci ranije sumnju usmjeravali prema bivšem ukrajinskom zapovjedniku Valeriju Zalužnom, pa čak i na to da je predsjednik Volodimir Zelenski bio barem neformalno upoznat.

Njemačka vlada do sada je izbjegavala komentirati slučaj. SPD-ov zastupnik Ralf Stegner izjavio je za Die Zeit da Ukrajina sada mora pokazati ozbiljnost i izručiti osumnjičene: “Ne možemo zatvarati oči zato što nam to politički ne odgovara. Ako želimo biti pravna država, moramo ovo procesuirati.”

Što slijedi?

Ako Italija izruči Serhija K., mogao bi se održati prvi proces o ovom slučaju u Njemačkoj. On preko odvjetnika poriče krivnju, ali istražitelji vjeruju da je bio vođa operacije. U slučaju suđenja mogao bi iznijeti i detalje o naručiteljima.

Die Zeit piše da bi to bio prvi put da se pred sudom iznose konkretni dokazi i svjedočenja o najkontroverznijoj sabotaži u Europi nakon Hladnog rata.

Što je (bio) Sjeverni tok i zašto je bitan?

Sjeverni tok bio je sustav podmorskih plinovoda koji su povezivali Rusiju i Njemačku preko Baltičkog mora, ključan za opskrbu prirodnim plinom velikog dijela Europe. Prvi plinovod, Sjeverni tok 1, proradio je 2011. i godinama je predstavljao glavni kanal kojim je Gazprom slao ruski plin u Europsku uniju, dok je Sjeverni tok 2 izgrađen, ali nikad nije pušten u rad zbog rata u Ukrajini i sankcija.

Ti su projekti Njemačkoj omogućavali izravnu nabavu ruskog plina, zaobilazeći tranzitne zemlje poput Ukrajine i Poljske, i time imali veliku geopolitičku težinu. U trenutku sabotaže u rujnu 2022. Europa je već pokušavala smanjiti ovisnost o ruskim energentima, ali Sjeverni tok i dalje je simbolizirao vezu između ruskog plina i europskog gospodarstva.

Eksplozije koje su teško oštetile cjevovode dodatno su produbile energetsku krizu, povisile cijene plina i potaknule političke rasprave o sigurnosti europske infrastrukture. Sabotaža je označila dramatičan prekid jedne ere energetske suradnje Europe i Rusije, ostavivši dugotrajne posljedice na europsku energetsku politiku i sigurnost opskrbe.