DOK RUSKE rakete gotovo svake noći pogađaju ukrajinske gradove, ideja o održavanju izbora u zemlji pod opsadom može zvučati nevjerojatno. Ipak, u Kijevu se ponovno sve češće govori o toj mogućnosti.

U protekle tri godine rata povremeno su se pojavljivale špekulacije o izborima, ali su svaki put brzo odbacivane – i od strane vlasti i oporbe, ali i javnosti – s objašnjenjem da jedinstvo u borbi protiv Rusije mora biti prioritet.

Predsjednički izbori, koji su se trebali održati 2024., suspendirani su zbog ratnog stanja uvedenog nakon ruske invazije 2022. godine. No to nije spriječilo Kremlj da proziva Volodimira Zelenskog "nelegitimnim" vođom te da poziva na nove izbore kao uvjet za prekid vatre – poruku koju sve češće ponavlja i aktualni američki predsjednik Donald Trump.

Zelenski razmišlja o izborima na ljeto?

Posljednjih tjedana pojavile su se nove glasine da Zelenski možda ipak razmatra izbore, osobito dok se nastavljaju razgovori o mogućem primirju. Nekoliko izvora za BBC navelo je da postoje razlozi vjerovati kako bi izbori mogli biti  održani ljetos ili krajem ove godine.

Valerij Zalužni, bivši zapovjednik ukrajinske vojske i potencijalno najveći Zelenskijev suparnik, osjetio je potrebu da javno odbaci glasine o svojoj kandidaturi.

"Moj odgovor se nije promijenio", rekao je za agenciju RBC-Ukrajina. "Dok traje rat, svi trebamo raditi na spašavanju zemlje, a ne razmišljati o izborima. Ne komentiram glasine."

Zalužni, koji trenutačno obnaša dužnost ukrajinskog veleposlanika u Londonu, rijetko se obraća javnosti, što njegov istup čini još značajnijim.

Pravne i logističke prepreke

Oleg Didenko, čelnik ukrajinskog izbornog povjerenstva, istaknuo je da su izbori trenutno zakonski nemogući bez izmjena pravnog okvira. Po sadašnjem zakonu, parlamentarni izbori se mogu održati 60 dana nakon ukidanja ratnog stanja, a predsjednički 90 dana. No zbog rata bi bio potreban dodatan rok, što bi tražilo izmjene zakona.

Tjednik The Economist objavio je da je Zelenski prošlog tjedna održao sastanak o izborima i naložio pripreme za glasanje nakon što SAD natjera Rusiju na prekid vatre – moguće već do Uskrsa. No nekoliko izvora iz vlade to je demantiralo.

"To su lažne informacije", rekao je jedan izvor iz predsjedničkog ureda za BBC Ukrajina. "Nije bilo takvog sastanka, niti takvih naloga. Fokus je na miru, a kraj rata do Uskrsa je nerealno očekivati", dodao je.

Neki vjeruju da će izbora ipak biti

Unatoč javnim poricanjima, postoje razlozi zbog kojih neki smatraju da bi izbori ipak mogli biti održani:

• Rast popularnosti – Istraživanje Kijevskog instituta za sociologiju iz ožujka pokazuje da podrška Zelenskom iznosi 69%, što je rast u odnosu na prethodni mjesec. Diplomatima se čini da predsjednik razmišlja kako bi mu to mogla biti najbolja prilika za novi mandat prije nego se otvore političke pukotine nakon rata.
• Politička poruka prema Rusiji – Osvojiti drugi mandat dok Putin traži "nove izbore pod nadzorom UN-a" bio bi način da Zelenski dokaže da uživa povjerenje naroda i time ojača pregovaračku poziciju.
• Obnova ratnog stanja u svibnju – Parlament će u svibnju odlučivati o produženju ratnog stanja. Zelenski bi tada mogao najaviti njegovo ukidanje i raspisivanje izbora za ljeto.
• Pritisak SAD-a – Trumpov posebni izaslanik Steve Witkoff izjavio je 21. ožujka da su "Ukrajinci pristali na izbore" i da će se oni održati. Zelenski bi mogao iskoristiti taj pritisak – iako prati rusku retoriku – kao izgovor pred biračima.
• Glasanje putem aplikacije Diia – Neki u Ukrajini smatraju da bi se tehničke prepreke mogle riješiti uvođenjem glasanja putem aplikacije Diia, koju milijuni Ukrajinaca već koriste za pristup službenim dokumentima, prijave za pomoć i razne druge usluge.

Ukrajinci se u anketi protive izborima

No argumenti protiv i dalje nadjačavaju Glasanje putem Diie zahtijevalo bi novu legislativu i podizalo ozbiljna pitanja o sigurnosti i vjerodostojnosti. Dio zapadnih vlada mogao bi odbiti priznati takve izbore, a Rusija sigurno ne bi. Birački popisi su nepotpuni, a odgođeno ratno stanje moglo bi izazvati masovni odlazak vojnika s prve linije bojišta u najgorem mogućem trenutku.

Tu su i sigurnosne prijetnje, Rusija bi mogla napasti glasačka mjesta. A izbori bi gotovo sigurno okončali sadašnje jedinstvo i otvorili prostor za političke sukobe koje bi Moskva pokušala iskoristiti dezinformacijama i propagandom.

Možda najjači argument protiv izbora jest stav samih Ukrajinaca. Ista anketa KIIS-a iz ožujka pokazuje da se čak 78% građana protivi održavanju izbora čak i nakon potpune mirovne nagodbe.