index.hr index.hr

Račan u nedjelju putuje u BiH

10:10, 11. srpnja 2003.
HRVATSKI premijer Ivica Račan putuje u nedjelju u svoj drugi službeni posjet Bosni i Hercegovini otkako je 2000. godine postao predsjednikom vlade.

Njegov prvi boravak u Sarajevu, neposredno nakon izbora, bio je usmjeren na to da bosanskohercegovačkoj strani pokaže kako je u odnosima dvije zemlje nastupilo razdoblje novih odnosa što je odmah i pozdravljeno u susjednoj zemlji

Naglašenu želju za prevladavanjem ratnog naslijeđa i optimizam koji je te nakane pratio nisu međutim slijedili očekivani konkretni rezultati. Od drugog se posjeta hrvatskog premijera u Sarajevu očekuje da će donijeti željeni obrat, čemu u prilog govori i izuzetno jak sastav izaslanstva koje prati Račana.

Uz njega će biti ministar vanjskih poslova Tonino Picula, ministar prometa, pomorstva i veza Roland Žuvanić, ministar graditeljstva i obnove Radimir Čačić te premijerova bliska suradnica Gordana Sobol.

Hrvatskog premijera i ministre u Sarajevu će primiti članovi Predsjedništva BiH a sastat će se i s kardinalom Puljićem no najvažniji razgovori nedvojbeno će biti oni s predstavnicima Vijeća ministara BiH.

Bosanskohercegovačka je strana za razgovore delegirala svoj najjači postav tako da će uz premijera Adnana Terzića biti njegov zamjenik i ministar sigurnosti Bariša Čolak koji je ujedno i predsjednik HDZ-a BiH, ministar transporta i komunikacija Branko Dokić, ministar za ljudska prava i izbjeglice Mirsad Kebo dok će službeno odsutnog ministra vanjskih poslova Mladena Ivanića zastupati njegova zamjenica Lidija Topić.

Sastav izaslanstava, posebice hrvatskog, odmah pokazuje što će biti glavne teme razgovora: cestogradnja i status luke Ploče.

Kako u diplomatskim krugovima doznaje Hina, hrvatska je strana odlučna pokušati vratiti se u igru oko izgradnje dijela koridora V c koji prolazi kroz BiH.

Nedavna odluka Vijeća ministara BiH da privatnoj tvrtki "Bosmal" pruži priliku da se kvalificir i bez natječaja dobije ovaj posao dovela je u pitanje optimističke najave Račana i Čačića kako će to raditi hrvatske tvrtke.

Račan i njegovi suradnici stoga će predstavnicima vlasti BiH prenijeti kako i hrvatske tvrtke mogu kvalitetno i povoljno izgraditi auto-cestu što će se najbolje pokazati bude li raspisan javni natječaj.

Hrvatska je nadalje pripravna Vijeću ministara ponuditi svoje pismo namjere kako je to učinio "Bosmal".

Izaslanstvo RH će predstavnicima Vijeća ministara BiH potvrditi i spremnost na konačno rješavanje statusa luke Ploče pri čemu već ponuđeni kompromis oko sastava Upravnog odbora luke predstavlja "častan izlaz" za obje zainteresirane strane.

S druge strane, iz Vijeća ministara BiH također stižu pozitivni signali kako na razgovorima u Sarajevu neće biti "figa u džepu".

Sam premijer Terzić je kazao kako neće biti nikakvih uvjetovanja tipa auto-cesta za Ploče istaknuvši pri tom kako je dogovor lako postići kada se uspostave odnosi potpunog povjerenja.

Vlastima u BiH potpuno je jasno da Hrvatska postaje sve bliža kako se primiče gradnja dijela buduće Jadransko-jonske auto-ceste koja bi trebala prolaziti i kroz područje Neuma.

U razmišljanjima o tom projektu došlo se do zaključka da bi za BiH najkorisnija bila tzv. "maksimalna" opcija odnosno cestovna dionica duga i do pedesetak kilometara.

Djelomice i zbog toga u Sarajevu nemaju ništa protiv mogućeg angažiranja hrvatskih tvrtki na izgradnji koridora V c no upozoravaju kako BiH nema baš puno izbora jer, za razliku od Hrvatske, nije u poziciji uzimati bilo kakve zajmove niti davati jamstva za kreditna zaduženja.

Posao će stoga dobiti onaj tko osigura novce i ponudi rješenje najpovoljnije za državu a hrvatskim su tvrtkama u najmanju ruku otvorena vrata za sudjelovanje u konzorciju koji bi gradio cestu.

Bosanskohercegovačka će strana za raspravu kandidirati i analizu provedbe sporazuma o slobodnoj trgovini zbog kroničnog nezadovoljstva stalno prisutnim vanjskotrgovinskim debalansom.

Taj debalans međutim odavno nije uvjetovan nikakvim izvangospodarskim čimbenicima: problem je jednostavno u nedostatku kvalitetne robe koju BiH može ponuditi hrvatskom tržištu.

Imovinsko-pravno odnosi, točnije pitanje povrata imovine Srba izbjeglih iz Hrvatske koji se sada nalaze u BiH, također neće biti zaobiđeno jer predstavlja dio "paketa" iznimno kompliciranog problema povratka prognanih i izbjeglih koji još uvijek muči susjednu zemlju.

(Hina) rm sd

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu? Kliknite ovdje.
Homepage nacije.
Imate važnu priču? Javite se na desk@index.hr ili klikom ovdje. Atraktivne fotografije i videe plaćamo.
Želite raditi na Indexu? Prijavite se ovdje.
Učitavanje komentara