VLADIMIR Solovjov, propagandist ruskog državnog kanala Rusija-1, izjavio je da ruska invazija na Ukrajinu "možda neće biti posljednja SVO naše generacije", usred rastućih diplomatskih napetosti s Azerbajdžanom, piše Kyiv Post. SVO je ruska kratica za "specijalnu vojnu operaciju", službeni termin koji Moskva koristi za opis svoje invazije na Ukrajinu.

Prijetnje zbog Južnog Kavkaza

Solovjov je u svojoj televizijskoj emisiji u nedjelju navečer ustvrdio kako bi se NATO baze mogle pojaviti na Kaspijskom jezeru, koje graniči s Azerbajdžanom i Rusijom. "Moramo shvatiti da je ono što se događa na Južnom Kavkazu ogroman problem", rekao je. "Ovo je toliko opasno da, ako to promatramo s geopolitičkog stajališta, može dovesti do takvih posljedica da ovo možda neće biti posljednja 'SVO' naše generacije", nastavio je propagandist Kremlja.

U istoj je emisiji Solovjov izjavio i kako se rat u Ukrajini neće završiti sastankom na Aljasci 15. kolovoza, gdje bi se ruski čelnik Vladimir Putin trebao sastati s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom. Izrazio je sumnju da će taj summit donijeti rješenje, tvrdeći da je nastavak rata u "interesu Europljana".

Solovjova su Ujedinjeno Kraljevstvo i Europska unija sankcionirali zbog širenja dezinformacija. Postao je ozloglašen po svojim protuukrajinskim i proratnim istupima, iako postoje naznake da mu gledanost kontinuirano opada.

Zaoštravanje odnosa Moskve i Bakua

Njegova sugestija o vojnoj akciji protiv Azerbajdžana dolazi u trenutku zategnutih odnosa između te južnokavkaske zemlje i njenog sjevernog susjeda. Azerbajdžanski mediji izvijestili su da predsjednik Ilham Alijev razmatra ukidanje moratorija na isporuku oružja Ukrajini, nakon telefonskog razgovora s predsjednikom Volodimirom Zelenskim 10. kolovoza.

Vojni arsenal Azerbajdžana navodno uključuje topničke sustave, višecijevne raketne bacače, oklopna vozila i tenkove. Ipak, još uvijek je nejasno što bi se točno moglo isporučiti ako se zabrana izvoza oružja ukine.

Podsjetimo, u petak su se čelnici Azerbajdžana i Armenije sastali u Bijeloj kući kako bi potpisali sporazum uz posredništvo Donalda Trumpa. Cilj sporazuma je okončati desetljećima dug sukob, što predstavlja udarac utjecaju Moskve u regiji, a ruski televizijski kanali nisu u potpunosti popratili potpisivanje.

Nekoć moćan posrednik na Južnom Kavkazu, Rusija se našla u sporu s Azerbajdžanom otkako je u prosincu 2024. slučajno srušila zrakoplov Azerbaijani Airlinesa na letu za Grozni, pri čemu je poginulo 38 osoba.

Napetosti su dodatno pojačane nedavnim racijama na centre azerbajdžanske dijaspore u Rusiji, ubojstvom dvojice azerbajdžanske braće u ruskom pritvoru te ruskim napadima na azerbajdžanska energetska postrojenja u Ukrajini. Usred diplomatskog spora, azerbajdžanski mediji pokrenuli su lavinu kritika protiv Putina, a Baku je otkazao nadolazeći posjet Alekseja Overčuka, ruskog potpredsjednika vlade.